Uz pojedine ulične pravce koji svoje porijeklo vuku iz najranijih epoha razvoja grada te svjedoče o njegovoj genezi i razvoju u prvim stoljećima, veći dio ulične mreže Dubrovnika zasnovan je na statutarnim odredbama 13. stoljeća. Glavnu okosnicu grada, ujedno i njen najreprezentativniji javni prostor, predstavlja Placa, s trgom Luže i njezinim nastavkom Pred Dvorom. U razdoblju nakon razornog potresa 1667. formiraju se novi veći javni prostori (Gundulićeva i Boškovićeva poljana, povezane monumentalnim kasnobaroknim stu­bištem, Držićeva poljana pred novim pročeljem katedrale) u oblikovnom i urbanističkom smislu u potpunosti obilježeni baroknim načelima i duhom. Tijekom 19. i 20. stoljeća nasipanjem i formiranjem nove linije obale u Gradskoj luci nastaju veći slobodni prostori i javni komunikacijski pravci.