Knežev dvor s Vijećnicom podignutom nad Velikim arsenalom, spremištem ratnih brodova, činio je okosnicu uprave Dubrovačke Republike. Porijeklo Kneževa dvora seže u najranija stoljeća formiranja gradske zajednice, a u njegovim se građevinskim strukturama naziru brojne mijene od srednjovjekovlja, preko renesansnih obnova (uzrokovanih dvama eksplozijama baruta u 15. stoljeću), do obnove nakon potresa 1667. godine. Na upravni sklop (Vijećnicu i Arsenal zamijenila je u 19. stoljeću nova Općinska zgrada s kazalištem) vezana je na trgu Luže zgrada Glavne straže (pročelje oblikovano početkom 18. stoljeća) i Gradski zvonik (iz sredine 15. stoljeća, obnovljen 1929.) te palača Sponza (carinarnica i kovnica novca) podignuta 1516.–1522. godine. U europskim razmjerima napredna socijalna i zdravstvena skrb Dubrovačke Republike ogleda se u nizu institucija i građevina poput bolnice Domus Christi (podignuta 1540. na mjestu ranijeg hospitala iz 14. stoljeća), nahodišta (osnovanog 1432.), spremišta žita – žitnice Rupe (16. stoljeće), te karantenskog sklopa Lazareta na Pločama iz 17. stoljeća (instituciju karantene Republika uvodi već u 14. stoljeću).