Arhitektonsko dosnimavanje – dopuna i digitalizacija
Snimka postojećeg stanja spomenika je podloga za izradu raznih konzervatorskih, konstrukcijskih, restauratorskih i drugih istraživanja, analiza i projekata obnove. U pravilu se, u osnovnu geodetsku snimku jedne građevinske cjeline, detaljnim arhitektonskim snimanjem interpolira arhitektonska snimka zgrade.Zbog kratkog vremena i rokova početaka obnove za prvih 10 prioritetnih objekata rađene su osnovne arhitektonske snimke građevine. Kasnije je, naročito poslije ratnih razaranja, uvjetovano snimanje okolnog prostora, usavršen je program snimanja. Ustanovljen je obvezan sadržaj i način obrade snimke postojećeg stanja, tako da je ona sastavni dio elaborata, koji uz obvezne nacrte izrađene na razini detaljnosti izvedbenog projekta, sadrži i tehničke opise stanja pojedinih građrvina.

U principu je cjelina snimanja blok, niz, obrađuje se popis stanara, izračunava bruto i neto kvadratura po objektima i etažama, daju se svi grafički prikazi s kotama i bez kota – svaki specificiranog sadržaja, te arhitektonski detalji i aktualna foto-dokumentacija. Po programu obnove nastavljen je kontinuitet snimanja prekinut 1991. godine ratnim razaranjima Dubrovnika. Svake godine snima se nekoliko blokova, ovisno o osiguranim sredstvima, a od 1996. godine elaborati snimke obrađuju se i predaju, pored klasičnog uveza i matrica na foliji, u digitalnoj formi.

Krajem 2005. godine kompletno je završeno osnovno snimanje Grada, započeto poslije potresa 1979. godine. Zbog neujednačenosti kvalitete i detaljnosti snimanja, te novih tehničkih mogućnosti prikazivanja i arhiviranja u digitalnoj formi, nastavlja se dopuna i digitalizacija ranije snimljenih objekata u klasičnoj grafičkoj obradi.

Kvalitetna i stručna dokumentiranost svakog spomenika je prvi korak u njegovu očuvanju, valorizaciji i prezentaciji.

Potreba za odgovarajućom podlogom za konzervatorska, konstrukcijska i druga istraživanja raznih faza i slojevitost njegove izgradnje, uvjetuje maksimalnu kvalitetu i detaljnost arhitektonske snimke. Građevine s bogatom dekorativnom kamenom plastikom na pročeljima, kao što je to na primjer Crkva Sv. Vlaha, snimaju se kombiniranom tehnikom – kamerom, radnom stanicom i ručno.

Tako je kombinacijom geodetske i arhitektonske grafike izrađena kvalitetna fotogrametrijsko – arhitektonska snimka.

Posebno iskustvo i specifičan model dokumentiranja predstavlja poslijeratna izrada arhitektonskih snimki ratnih šteta na kamenoj plastici, pročeljima, fontanama i pločnicima, koji je Zavod za obnovu Dubrovnika organizirao odmah nakon razaranja.

Brzina sanacije gradskih površina, pročelja, komunalnih objekata, dok je rat još trajao, nametnula je potrebu brzog evidentiranja šteta nastalih granatiranjem Grada. Sve su snimke popraćene fotografijama stvarnog stanja, čime je postignuta izuzetna dokumentarna vrijednost cjelokupnog materijala. Tako nastala serija arhitektonskih snimki oštećenja kamene plastike, uz odgovarajuću foto-dokumentaciju, jedino je objektivno svjedočanstvo o tome, koliko su neki dijelovi Grada bili oštećeni, jer se zbog usvojene metode sanacije, ta oštećenja danas više ne mogu identificirati.

Poslije ratnih razaranja Grada, detaljno izrađene arhitektonske snimke izgorjelih zgrada bile su podloga za druga istraživanja i izradu njihovih projekata sanacije. U arhivu Zavoda su pohranjeni kompleti matrica arhitektonskih snimanja koji su šifrirani po blokovima, odnosno cjelinama, a koje se koriste u svim daljnjim fazama obnove. Od jedne građevne /ili funkcionalne cjeline/ čuva se po jedna uvezana kopija snimka, digitalni prikaz na CD-u i komplet matrica na foliji. Do kraja 2008. godine evidentirano je 175 kompleta matrica na 7 478 listova /na paus-papiru, transparentu, foliji/ Od toga se 144 kompleta odnose na zgrade ili blokove iz povijesne jezgre, a ostali se odnose na pojedinačne najvrjednije spomenike kulture s područja bivše općine – samostani, crkve, tvrđave, 12 ljetnikovaca koji su, /osim 4 ljetnikovca u Rijeci dubrovačkoj/, uglavnom samo dokumentirani nakon potresa 1979. godine.

Od ratnih razaranja detaljno je snimljeno 11 spaljenih i oštećenih građevina te 19 lokaliteta s teže oštećenom kamenom plastikom – pločnici i stubišta, pročelja crkava i kuća, fontana, klaustar.

Posebnim elaboratom obrađeni su oštećeni krovovi tijekom granatiranja Grada 1991/2. godine . Potreba za točnim geodetskim podacima za blokove, nizove i pojedinačne građevine pri izradi arhitektonskih snimki i projekata, za praćenjem tijeka obnove i evidenciju pohrane dokumentacije na jednom mjestu i u jednom mediju, za izradu programa obnove, projekata infrastrukture, popločavanja ulica i sl., sve je to iniciralo realizaciju pilot-projekta geografsko informacijskog sustava, GIS-a stare gradske jezgre Dubrovnika.