Arheološki lokalitet Pustijerna

Arheološki lokalitet Pustijerna nalazi se na jugoistočnom dijelu Grada, na poluotoku uz luku, koji je priključen gradskoj jezgri s kaštelom već u 10. stoljeću. Danas je omeđen s južne strane ulicom Ispod mira, sa sjeverne ulicom Od Pustijerne, sa zapadne začeljima Kabužićeve i Sorkočevićeve palače, te sa istočne Stajevom ulicom.

Prostor današnjeg arheološkog lokaliteta, smješten u središtu ovog dijela grada, prvobitno je bilo gusto naseljeno područje. Srušeno je u potresu 1667. godine nakon čega objekti nisu obnovljeni, već je lokalitet poslužio kao deponij građevnog materijala. Na njemu je oblikovan veliki vrt koji je tijekom recentnog degradiranja zamijenjen košarkaškim igralištem.

AKTIVNOSTI ZAVODA ZA OBNOVU – KRONOLOGIJA

80-e

Sustavni arheološki istražni radovi provedeni su od 1984. do 1987. godine. Ona su potvrdila da je na ovom području bila granica reprezentativnog dijela Pustijerne, područja koje je regulirano u 12. st. i kasnije izgrađeno gotičkim renesansnim i baroknim palačama, te onog uz sam vrh poluotoka, sa skromnijim tipom arhitekture i drugačijim usmjerenjem rastera. Tijekom istražnih radova djelomično je razgrađena ulica Ispod mira koja je prolazila uz južni dio lokaliteta.

krajem 80-ih i 90-e

Javni međunarodni natječaj za izradu arhitektonsko-urbanističkog rješenja ovog lokaliteta raspisan je tijekom 80-ih. godina. Tri najuspješnije grupe natjecatelja, koja su u svojim rješenjima maksimalno ispoštovala pronađene gabarite, razradila su projekt po smjernicama Stručnog savjetodavnog povjerenstva za obnovu Dubrovnika. Izrađena je kompletna izvedbena dokumentacija za interpolaciju stambenih nizova i rekonstrukciju renesansne palače.

Kako u dogledno vrijeme neće doći do realizacije projekta interpolacije i izgradnje na ovom lokalitetu, potrebno je izvesti radove zaštite, konzervacije i konsolidacije ostataka nalaza koji se tako mogu uklopiti u strukturu budućih blokova. Potom je potrebno privremeno urediti lokalitet i staviti ga u funkciju gradskih sadržaja javne namjene.
Ponovna uspostava ulice Ispod mira u zadanoj, povijesnoj duljini vrlo je važna zbog poštivanja srednjovjekovne matrice povijesne jezgre Grada koja je većim dijelom ostala nepromijenjena do današnjih dana, te kao doprinos poboljšanju kvalitete života u zahtjevnoj povijesnoj gradskoj jezgri.

Zavod za obnovu Dubrovnika sudjelovao je u provođenju međunarodnog natječaja za izradu arhitektonsko-urbanističkog rješenja ovog lokaliteta.
Domovinski rat je prekinuo daljnju provedbu ovog projekta.
Tijekom 90.-ih. godina Zavod je organizirao zaštitu lokaliteta.

2009. i 2010. godina

2009. ponovno je pokrenuta ideja oživljavanja i uređenja arheološkog lokaliteta na inicijativu Zavoda za obnovu i Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, na način da se sredstvima Ministarstva kulture pristupilo čišćenju lokaliteta i izradi projektne dokumentacije u svrhu očuvanja i uređenja lokaliteta.

Za arheološki lokalitet u Pustijerni, čija je površina cca 1600 m2, dosad je izrađena je projektna dokumentacija:
– Elaborat arhitektonske snimke – digitalizacija i dosnimavanje, dio nalaza snimljen je i iscrtan na razini fotogrametrije,
– Izvedbeni projekt zaštite, konzervacije i konsolidacije nalaza s troškovnikom,
– Idejni projekt – prijedloga privremenog uređenja lokaliteta,
– Idejno rješenje ponovne uspostave ulice Ispod mira

Izvedbeni projekt zaštite, konzervacije i konsolidacije nalaza s troškovnikom, Idejni projekt prijedloga privremenog uređenja lokaliteta i Idejno rješenje ponovne uspostave ulice Ispod mira predani su nadležnoj konzervatorskoj službi na pregled i odobrenje koje će služiti kao podloga za dobivanje detaljnih konzervatorskih smjernica i za izradu daljnje projektne dokumentacije.

Radovi konzervacije, konsolidacije i zaštite dijela nalaza rađeni su u dva navrata, tijekom 2009. i 2010. godine. Radovi su izvođeni na prostoru Palače, ulice u sklopu lokaliteta i objektima uz istu, ukupne površine cca 350 m2. Obuhvaćali su radove zaštite tjemena zidova pokosom od atmosferilija, plombiranja i fugiranje dijela oštećenog ziđa, planiranja terena sa postavom geotekstila i nasipanjem šljunkom, te sanacije nadvoja prozora Palače.

2016. i 2017. Godina

U drugom dijelu 2016. godine izvršeni su arheološki istražni radovi na južnom dijelu arheološkog lokaliteta Pustijerna, a koji su bili potrebni kao preduvjet za izradu projektne dokumentacije ponovne uspostave dijela ulice Ispod mira. Rezultati ovih istraživanja objedinjeni su sa do sada izvršenim istraživanjima.

Za uspostavu ulice Ispod mira dosad je izrađena projektna dokumentacija:
– Idejno rješenje ponovne uspostave ulice Ispod Mira na koju je ishođena suglasnost Konzervatorskog odjela.

Idejnim rješenjem predviđa se izvedba platforme od čelične konstrukcije koju čine horizontalne, grede koje počivaju na stupovima pravokutnog presjeka u ukupnoj duljini od 24m. Na nosivu konstrukciju se postavljaju podnice od čelične mreže (alternativno od stakla), te su kroz njih vidljivi nalazi na arheološkom lokalitetu. Predloženo rješenje je transparentno i dilatirano od kamenog ziđa kule i zidina.
Osnovni cilj je uspostava ulice Ispod mira u cijeloj svojoj duljini, prvenstveno u svrhu komunikacije koja spaja i povezuje dijelove grada. Rješenje ima nenametljiv pristup arheološkom lokalitetu i omogućuje njegovu dodatnu prezentaciju, a pritom ne uvjetuje niti konačno rješenje prezentacije arheološkog lokaliteta niti eventualno rješenje rekonstrukcije stambenih blokova.

U slijedećoj fazi potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju:
– Glavni/izvedbeni projekt privremenog uređenja i opremanja arheološkog lokaliteta (arheološki park, izložna in situ, dječije igralište)
– Glavni projekt rekonstrukcije dijela ulice ispod mira
– Izvedbeni projekt rekonstrukcije dijela ulice ispod mira s troškovnikom

Osim projekata kojima se rješava uređenje samog arheološkog lokaliteta Pustijerna i ponovna uspostava ulice Ispod mira, Zavod za obnovu ugovorio je u 2016. godini izradu elaborata arhitektonske snimke postojećeg stanja bloka P-16 u kojem je smještena zgrada bivšeg Zatvora, na adresi Braće Andrijića 5 i 7. Ova zgrada glavnim, zapadnim pročeljem orijentirana je na zapad, na ulicu Braće Andrijića. Zabatnim, južnim pročeljem otvara se prema ulici Ispod mira dok je istočnim pročeljem orijentiran na arheološki lokalitet na Pustijerni (obzirom da Bandureva ulica danas završava na jugoistočnom uglu zgrade 5, Bandureva 6 i 8).

Ovaj troetažni objekt izgrađen je 1785. godine kao „konservatorij” (odgojni zavod). U prvoj polovini 19. st. prenamijenjen je u zatvor. Ranije se na tom mjestu možda nalazila crkva sv. Teodora (spominje se 1281. god.), te hospicij (izgrađen 1535. a izgorio 1782. godine). Zavod za obnovu izradio je snimak postojećeg stanja ove zgrade. U 2017. godini planira se izrada konzervatorskog elaborata koji će služiti kao podloga za izradu projektne dokumentacije. Krajem 2017 i početkom 2018 planiraju se izvesti Interventni radovi na krovu objekta zbog lošeg stanja krovne konstrukcije i ugrožavanja pješaka.
Potom se planira izrada projektne dokumentacije idejnog, glavnog i izvedbenog projekta sa troškovnikom na koje je potrebno ishoditi potrebne dozvole i suglasnosti. U slijedećim godinama planira se provođenje postupka javne nabave za odabir izvođača, te početak izvođenja radova.
Za potrebe izrade idejnog rješenja potrebno je naglasiti kako je usuglašeno da je zbog potreba Grada tj. ustanova u kulturi za dodatnim prostorom, ovaj objekt predviđen u obnovi kao administrativni prostor. Unutarnji raster prostorija ne zahtjeva u tom smislu neke veće intervencije. Projektna dokumentacija razvijat će se u suradnji i uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

IZ ISTRAŽIVANJA ZA POTREBE PLANA UPRAVLJANJA

Temeljem prvih rezultata Demografske analize i Internog popisa stanovništva zabilježen je pad broja kućanstava i stanovnika na Pustijerni.
Razlog iseljavanja je općenito zanemarivanje infrastrukture , nedovoljno ulaganje u obnovu, u održavanje mreže struje, vode, kanalizacije i javne rasvjete te hodnih ploha. Također se bilježi loša osvijetljenost ulica. Pojedini dijelovi stoje zapušteni i time se otvara prostor za ilegalno odlaganje smeća te se općenito ne vodi dovoljna briga o čistoći. Pojedini dijelovi su zapušteni i neprohodni i time godinama nije omogućena prirodna povijesna komunikacija i funkcioniranje ovog dijela grada. Iseljeni prostor ( stanovi, palače ) često biva prenamijenjen u niz manjih jedinica ( apartmana sa dodatnim kuhinjama i sanitarnim čvorovima ) koji u turističke svrhe dodatno opterećuju ionako vrlo lošu i krhku infrastrukturu tog dijela grada.

Istraživanje provedeno u svrhu detektiranja imovinsko pravnog stanja povijesne jezgre svjedoči o vrlo malo objekata koji imaju čistu situaciju po pitanju vlasnosti na području Pustijerne. Rješenje problema možda leži u boljoj komunikaciji između Grada i RH koji bi veliki dio objekata mogli riješiti po principu palače u Restićevoj 7 koju je obnovio Zavod za obnovu Dubrovnika, vlasništvo je Grada, a objekt je dan u koncesiju RH. Zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa sveobuhvatna rješenja revitalizacije Pustijerne do sada nisu bila moguća. Dio problema leži također u činjenici što je za sveobuhvatno rješenje potrebno izdvojiti velika financijska sredstva za koje Zavod do sada nije mogao dobiti garanciju osiguranja.

Analiza uslužnih djelatnosti povijesne jezgre koju je ZOD također provodio za potrebe izrade Plana upravljanja omogućuje nam shematski prikaz gustoće i zastupljenosti pojedinih objekata po funkciji i po tipu. Iz prikaza u GIS-u vidljivo je da je u Pustijerni gustoća i zastupljenost manja u odnosu na neke druge dijelove Grada koji su jače eksploatirani. Međutim porast u odnosu na broj takvih objekata u 2013 je zamjetan i trend uzlazni.