Akcijski plan UNESCO
Zahvaljujuci svome prosperitetu koji je koincidirao s prosperitetom Venecije, Dubrovnik je svoje ulice i trgove opremio vrijednim zdanjima: crkvama, samostanima i palačama. Njegova urbana perspektiva izuzetne ljepote, baš kao i samo mjesto koje na veličanstven način komunicira s morem, opravdavaju upis u Listu svjetske baštine, potom i u Listu ugrožene baštine u prosincu 1991. godine.
Vjeran svojoj misiji, UNESCO se angažirao na primjeni Konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Potvrdio je svoju podršku i vlastitom nazočnošcu, pomažući lokalnim i državnim vlastima pri ustanovljenju i provodenju interventnih mjera za očuvanje spomeničke baštine Grada.
U suradnji s državnim i lokalnim ustanovama uključenim u obnovu Dubrovnika, UNESCO je pripremio plan zaštite spomeničke baštine Dubrovnika oštećene u ratu 1991. i 1992. godine.
Danas UNESCO poziva međunarodnu zajednicu na zajedničko ispunjenje važne zadaće obnove drevnog Dubrovnika kako bi mu se vratio izgled koji su mu dali njegovi graditelji i umjetnici.
OBNOVA GRADA UNUTAR ZIDINA - PLAN AKCIJE
Dubrovnik je grad-spomenik čije graditeljsko i urbano bogatstvo svjedoći o postojanju snažne trgovačke i kulturne zajednice kroz stoljeća. Zastupljeni su svi stilovi od VI. do XIX. stoljeca. Spomeničkom identitetu grada doprinose i brojne umjetnine smještene vecim dijelom u unutrašnjosti crkava i muzeja, te ostale koje krase javne prostore. Crkvene riznice, rukopisi, arhivi i knjige iz cijelog svijeta, kao i likovno naslijeđe, svjedoci su djelatnosti mediteranskog svijeta koje su se stolječima razvijale u jednoj kozmopolitski organiziranoj sredini. Zahvaljujući tom kulturnom bogatstvu, današnji Dubrovnik je jedno od najprivlačnijih kulturnih i turističkih središta na svijetu.
Ove činjenice naglašavaju problematiku fizicke opstojnosti Grada i zahtijevaju da se razmotre suvremeni načini očuvanja i obnove uz poštivanje autentičnosti i integriteta spomeničke baštine, vodeći računa o:
- organizaciji povijesnog urbanog prostora,
- konstrukcijama,
- građevnim materijalima.
Upisan u svjetsku baštinu 1979. godine, Dubrovnik, koji nikada ranije nije prošao kroz slična iskušenja, uvršten je u prosincu 1991.g. u Listu ugrožene svjetske baštine, što je neposredna posljedica rata koji je u Hrvatskoj započeo u srpnju 1991.godine.
Smješten u zoni visoke seizmičnosti, Dubrovnik još nije sanirao štete od potresa 1979. godine kad se morao suočiti s posljedicama intenzivnih bombardiranja.
Detaljnom evidencijom izradenom u gradu unutar zidina nakon bombardiranja, ustanovljene su dvije osnovne vrste oštećenja: - konstruktivna, na samoj konstrukciji,
- površinska, na materijalima, arhitektonskim i dekorativnim elementima.
Štete na javnim, privatnim i vjerskim objektima, skulpturama i arhitektonskim elementima, javnim površinama i zidinama, mogu se pripisati minobacackim granatama i gelerima, dok su zapaljive bombe uništile sedam palaca i dvije kuce.
Program obnove oštecenih kulturnih dobara predstavlja za Hrvatsku zahvat najvece važnosti koji se ne može ostvariti bez sudjelovanja medunarodne zajednice.
Hrvatske institucije ukljucene u realizaciju radova na obnovi identificirat ce zajedno s UNESCO-m potencijalne donatore i nacin njihova sudjelovanja u obnovi.
Plan akcije mora zadovoljiti sljedeće ciljeve:
- identifikacija, zaštita, očuvanje i prezentacija kulturnih dobara oštećenih u bombardiranjima 1991. i 1992. godine u okvirima grada kakvi su određeni njegovim upisom u Listu svjetske baštine;
- osiguranje kadrova institucija i organizacija koje su na lokalnoj, gradskoj, regionalnoj i državnoj razini ukljucene u program, i to putem odgovarajuceg strucnog usavršavanja;
- identifikacija, izrada i promocija projekata obnove i strategije ocuvanja i prezentacije starog grada;
- sigurnost da ce se razlicite djelatnosti vezane uz obnovu kulturnih dobara odvijati u najboljim uvjetima i uz poštivanje nacela i metodologije obnove, kako bi se sacuvao jedinstven sklop gradskog tkiva;
- sudjelovanje nacionalne i medunarodne zajednice u razlicitim poslovima;
senzibilizacija odgovornih osoba i javnog mišljenja opcenito u svrhu aktivnijeg ukljucivanja nacionalne i medunarodne zajednice u obnovu - kroz novcane priloge, usluge i opremu.
KULTURNA DOBRA OŠTEČENA U NAPADIMA 1991. i 1992. GODINE Redoslijed prioriteta:
JAVNE I PRIVATNE ZGRADE
Spaljene palače i kuće:
Palača-Od Sigurate 1 (Palača Festivala) | I |
Palača-Od Sigurate 2 | I |
Palača Martinušic-Sv.Josipa 1 | I |
Palača-Od Puća 11 | I |
Palača-Od Puća 16 | I |
Palača Sorkočevic-Miha Pracata 6 | I |
Palača Đordic-Maineri -Široka 5 | I |
Kuća-Zlataričeva 9 | I |
Kuća-Između polača 5 | I |
Oštečene palače i kuće
Palaća Sponza- Placa | I |
Knežev dvor - Prid Dvorom | I |
Palača Stay - Između Polača 9-11 | I |
Palača Gučetic - Buničeva poljana 6 | I |
Palača-Miha Pracata 11 | I |
Palača-Miha Pracata 3 | I |
Kuća Bošković - Boškoviceva 3 | II |
Kuća-Boškoviceva 1 | II |
Kuća-Boškoviceva 2 | II |
Kuća-Dropceva 6 | II |
Kuća-Široka 4 | II |
Kuća-Od Rupa 7 | II |
Kuća-Dropčeva 2 | II |
Gradski zvonik | I |
Krovovi kuća u starom gradu | I |
Pročelja kuća na Stradunu | I |
VJERSKI OBJEKTI
Franjevački samostan | I |
Dominikanski samostan | I |
Crkva sv.Vlaha | I |
Crkva Sigurata | I |
Katedrala | I |
Samostan sv.Klare | I |
Samostan sv.Marije s crkvom | II |
Crkva sv.Josipa | II |
Sinagoga | II |
Crkva sv.Spasa | III |
Crkva sv.Roka | III |
Pravoslavna crkva | III |
Kapela palače Đordic-Maineri | III |
ULICE - TRGOVI - SKALINI - FONTANE
Stradun | I |
Skalini Uz Jezuite | I |
Fontane | |
Velika Onofrijeva fontana | I |
Amerlingova fontana | I |
Ulice u starom gradu | |
Žudioska/Dropceva/Vetraniceva/Hanibala Lucica/Petilovrijenci/Od Sigurate/Prijeko/Peline/Široka/ Božidareviceva/Miha Pracata/Od Puca/Strossmayerova/Za Rokom/Stayeva | II |
Trgovi | |
Poljana Marina Držica/Polj. Ivana Gundulica/Ribarnica/Ponta | II |
ZIDINE - VRATA - MOSTOVI
Most od Pila | I |
Vrata od Pila - Kip sv.Vlaha | I |
Vrata od Pila (ugaona kula) | I |
Bastion Pile | I |
Bastion sv.Petar (Mrtvo zvono) | I |
Tvrdava Bokar | I |
Tvrdava Minceta | I |
Kula od Ploca | I |
Kula Kalarinja | I |
Kula sv.Dominika (predzide) | I |
Kula sv.Frana | I |
Kula Drezvenik | I |
Kula Puncjela | I |
Plašt zida izmedu ugaone kule Vratiju od Pila i Kule Puncjela | II |
Plašt zida izmedu Kule sv.Jakov i Kule Drezvenik | II |
Plašt zida izmedu Kule sv.Barbara i Kule sv.Lucija | II |
Hodnik uz Kulu Puncjela | II |