>
Obnova ulica, zidina i fontana
Obnova ulica, zidina i fontana

Ta su se oštećenja detaljno dokumentirala arhitektonskom snimkom i fotografijama. Njihova sanacija se mogla provoditi parcijalno, prema raspoloživim sredstvima i bila je prikladna za manje donacije. Nakon obavljenih popravaka na ulicama, fontanama i pročeljima zgrada, tijekom vremena izgubili su se tragovi tih oštećenja, pa je tim više u dokumentarnom smislu dragocjena detaljna snimka oštećenja arhivirana u Zavodu.

Dokumentacija za obnovu prilagođena je tim specifičnim radovima. Za oštećene kamene elemente na zgradama kao što su vijenci, okviri, dovratnici, doprozornici, stubišta i sl., kao i za javne komunalne objekte i prometne površine, izrađuje se detaljna arhitektonska snimka oštećenja s opisom i prijedlogom intervencije, te troškovnikom i foto-dokumentacijom.

Za oštećenje kamene plastike, složenih ukrasnih kamenih elemenata i kipova, izrađuje se više kvalitetnih fotografija na kojima se upisuju gabaritne mjere uzete u naravi i predlaže se način popravka.

Osnovno načelo obnove povijesnih struktura je poštivanje njihove izvornosti.

Stoga se pri obnovi u pravilu koriste tradicionalni materijali i tehnike. Primjer Dubrovnika pokazuje kako to nije nimalo jednostavno. Dubrovnik je građen od kamena s korčulanskog arhipelaga. Mali privatni kamenolomi iz kojih se u povijesti vadio kamen za gradnju objekata u Dubrovniku još bi mogli dati dovoljno grade, ali su danas uglavnom zapušteni, bez potrebne opreme i mehanizacije. Manje količine kamena mogu se iz njih dobaviti i u tim uvjetima, ali potrebe obnove Grada su znatno veće. Stoga se korčulanski kamen koristi za reprezentativnije spomenike, a za one manje izložene nađena je alternativa u bračkom kamenu koji kakvoćom ne zaostaje za korčulanskim.

Nakon završetka programa obnove ratnih šteta, evidentno je da su pogoci projektila tijekom ratnih razaranja ostavili trajna oštećenja na kamenim pročeljima, koja u prvi mah nisu bila evidentirana i vidljiva: to su oštećenja na kamenim kanalima za oborinsku odvodnju, vijencima, sljubnicama, na kojima se vrlo sitne pukotine uslijed djelovanja atmosferilija produbljuju i omogućuju prodor vode u zidno tkivo, pod čijim utjecajem korodiraju željezne skobe i tako povećavajući svoj volumen izbijajući neoštećene kamene dijelove pročelja. Takva oštećenja već više godina pratimo na Kneževu Dvoru, crkvi Sv. Vlaha, Katedrali, Biskupskoj palači i drugim najvrjednijim spomenicima, od kojih su neki neposredno prije rata bili sanirani od potresa.

Ova činjenica potiče na potrebu trajnog provođenja radova sanacije oštećenja na pročeljima, koja vjerojatno na mnogim spomenicima još nisu niti uočena.