Zaštita od potresa
Zaštita od potresa

Preventiva je jedini učinkovit način zaštite od neželjenih djelovanja potresa.

Seizmologija još uvijek nije u stanju pouzdano deterministički predvidjeti kada će se potres dogoditi. Stoga se u procjenama odvijanja seizmičke aktivnosti u budućnosti koriste statističko-vjerojatnosne metode kojima se računski određuju za željene vremenske intervale vjerojatnosti za premašaj određenih vrijednosti nekog od parametara djelovanja potresa (najčešće akceleracija osciliranja tla) na lokaciji koja je od interesa.

Tako se definiraju tzv. projektni seizmički parametri koji zatim predstavljaju ulazne podatke za dinamičke analize odgovora konstrukcija na potres, kao pobudu njihova gibanja.


Krajnji cilj takvih istraživanja jest projektiranje i gradnja konstrukcija koje će biti otporne na djelovanje potresa.

Pouzdanost takvih proračuna bitno ovisi o vjerodostojnosti različitih seizmoloških i seizmotektonskih modela koji se pritom koriste. Oni su tim pouzdaniji što su kvalitetniji i bogatiji ulazni podaci na temelju kojih se ti modeli generiraju, odnosno kada je riječ o seizmološkim podacima, što je više podataka o parametrima svih potresa koji se javljaju na određenim područjima.


To se osigurava što je više moguće gušćom mrežom visoko osjetljivih seizmografa koji kvalitetno registriraju i one najslabije potrese. Na području Hrvatske u ovome je času u pogonu 17 visoko osjetljivih digitalnih seizmografa. Instalirano je i 19 akcelerografa - vrste seizmografa koji bilježe samo jače potrese. U okviru NATO projekta «Harmonizacija seizmoloških karata u zemljama zapadnoga Balkana» koji je jedan od projekata NATO programa «Znanost za mir i sigurnost» dobiveno je pet novih modernih seizmografa koji će uskoro biti pušteni u pogon.


Grad Zagreb osigurao je sredstva za kupovinu dva nova seizmografa za Zagrebačku mrežu, tako da će u skorijoj budućnosti na području Hrvatske biti u pogonu ukupno 24 seizmografa. To čini solidnu, ali još uvijek, prema standardima razvijenih zemalja u seizmički aktivnim područjima, ne i dovoljno gustu mrežu.


Na širem dubrovačkom području u pogonu su tri seizmografa, instalirana u Dubrovniku (u Županijskom centru za obavješćivanje), u uvali Bistrina kod Stona (u Razvojno-istraživačkom centru za marikulturu) i u selu Stravča, u Konavoskim brdima. Sa sve tri lokacije podaci se šalju u realnome vremenu u Zagreb.

Akcelerografi su instalirani u Solani Ston, te na tri lokacije u Dubrovniku: dva instrumenta u Zavodu za obnovu Dubrovnika, te po jedan u Kneževu dvoru, Palači Sponza i hotelu Excelsior. Kao i za cjelokupnu mrežu seizmografa i akcelerografa u Hrvatskoj, tako se i za dubrovačku može reći da nije dovoljno gusta.

Poglavito to vrijedi za akcelerografe u Dubrovniku, gdje bi, pored Kneževa dvora i Sponze, bilo neophodno instrumentirati i niz drugih najvrjednijih objekata.