>
Seizmološke značajke
Seizmološke značajke
Seizmološke značajke Dubrovačkog područja
Podaci o potresima na području Hrvatske sežu sve do 373. g. prije Krista, kada se dogodio vrlo snažan potres koji je opustošio Cavtat.

Dva potresa bila su intenziteta X oMCS ljestvice: potres iz 361. g., za kojega se navodi da je u more propao grad Cissa na otoku Pagu, te svakako najvažniji, Dubrovački potres iz 1667. Uz te potrese, na području Hrvatske dogodio se do danas 21 potres intenziteta IX oMCS ljestvice.

Povijesni podaci kazuju da je Dubrovnik kroz svoju povijest više puta teško pogođen potresima.
I najstariji podatak u katalogu potresa u Hrvatskoj i susjednim područjima Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odnosi se upravo na već spomenuti potres iz 373. g. prije Krista. Spominju se snažni potresi iz 376, 1471, 1482, 1504, 1516. i 1520. godine koji su nanijeli štete Dubrovniku. Radi se o povijesnim potresima, čije značajke nisu pouzdano dokazane, no kada je riječ o potresu od 6. travnja 1667. godine, tada se sa sigurnošću može tvrditi da je riječ o potresu koji se dogodio kod Dubrovnika i čiji je maksimalni intenzitet bio X MCS ljestvice. To je za Dubrovnik i do sada najvažniji potres, jer se poslije njega u dubrovačkome području nisu događali potresi koji bi po jakosti bili usporedivi s njime. Za toga je potresa Dubrovnik teško stradao.Razoren je praktički čitav grad, a preko 5.000 ljudi smrtno je stradalo. Nakon potresa buknuo je i požar koji je uništio ono što je ostalo nerazrušeno potresom. U Kotoru je smrtno stradalo preko 200 ljudi, u Budvi preko 70, a u Perastu 40. Podaci govore o velikim štetama izazvanima tim potresom od Podgore do Ulcinja. U Velikom Stonu razrušena je polovica kuća, te sve što se nalazilo u ravnici. Za potresa se u Veneciji ljuljalo more u kanalima, a osjetili su ga stanovnici Napulja, Smirne i Carigrada. U Dubrovniku je more nekoliko puta uzmaklo, te se potom vraćalo.

Podaci kazuju i o nizu naknadnih potresa, te se spominje da su se nakon glavnoga potresa svaki dan osjećali potresi, te se neprestano s morske strane čula tutnjava. Od potresa iz bliže prošlosti valja spomenuti dva potresa, iz 1850. i 1869. godine, koji su se u Dubrovniku manifestirali intenzitetom VII MCS ljestvice. Dana 15. travnja 1979. godine dogodio se na udaljenosti oko 100 km od Dubrovnika u podmorju crnogorskoga primorja katastrofalan potres, magnitude7.0. Taj se potres u Dubrovniku također manifestirao intenzitetom VII MCS ljestvice. Iako bez velikih učinaka na vitalne dijelove građevinskih konstrukcija, u Dubrovniku je taj potres prouzročio velike materijalne štete, čije je saniranje trajalo niz godina.

Godine 1995. dogodila se serija potresa uokolo Dubrovnika, s epicentralnim udaljenostima od Dubrovnika u rasponu od nekoliko do 15 km. U razdoblju od oko šest mjeseci dogodilo se preko 150 potresa, od kojih je 108 locirano. Najjači od njih dogodio se 28. rujna 1995. godine, s epicentrom u podmorju, između Dubrovnika i Cavtata, oko 6 km udaljenim od središta Dubrovnika. Magnituda toga potresa bila je 5.0, sa žarištem na dubini od oko 5 km. Maksimalni intenzitet bio je VI MCS ljestvice. Potres je srećom prouzročio na dubrovačkome području samo manja oštećenja.

Svakako najznačajnija serija potresa u bližoj prošlosti započela je 9. rujna 1996. godine, potresom magnitude 5.9 , s epicentrom u podmorju između Stona i Slanog. Dubina žarišta bila je 11 km, a maksimalni intenzitet VIII oMCS ljestvice, s pojedinačnim efektima u staroj jezgri Stona i IX oMCS ljestvice. U Dubrovniku se taj potres manifestirao intenzitetom V MCS ljestvice. Serija naknadnih potresa koja je uslijedila trajala je više od dvije godine. Registrirano je preko 3.000 potresa, od kojih je 1350 locirano. Migracija epicentara događala se u velikomu prostoru, s glavninom na području između Slanog i Ljubinja u BiH.

Potresi se na dubrovačkome području događaju i u užem, lokalnom i širem, regionalnom prostoru. Prema Katalogu, u krugu radijusa 50 km oko Dubrovnika dogodilo se ukupno 2.525 potresa, od kojih 3 prije 1900. godine. U krugu radijusa 15 km dogodilo se ukupno 108 potresa, od kojih 5 prije 1900. godine.