Arheološki lokalitet Pustijerna
Arheološki lokalitet Pustijerna

Arheološki lokalitet nalazi se na jugoistočnom dijelu grada, na skošenom terenu.

Omeđen je s južne strane ulicom Ispod mira, sjeverno ulicom Od Pustijerne, zapadno začeljima Kabužićeve i Sorkočevićeve palače, te istočno Stajevom ulicom.

Površine je 1600 m2.

Sustavni arheološki istražni radovi provedeni su od 1984. do 1987. godine. Pronađeni ostaci datiraju iz 12. st., a srušeni su u potresu 1667. nakon čega nisu obnovljeni, već je lokalitet poslužio kao deponij građevnog materijala. Središnja, kamenom popločana ulica dijeli lokalitet na dva bloka. Zapadni je pravilan i sa postojećim palačama oblikuje tipičan dvostruki stambeni niz sa klončinom u sredini. Istočni je nepravilan sa ostacima samostana, te tragovima brojnih pregradnji, vanjskih stubišta i različitih podnih visina ostataka stambenih objekata čiji raster svjedoči tipičnu srednjovjekovnu parcelaciju grada.

Za navedeni lokalitet raspisan je javni međunarodni natječaj za arhitektonsko- urbanističko rješenje. Tri najuspješnija natjecatelja, koja su u svojim rješenjima maksimalno ispoštovala pronađene gabarite, razradila su projekt po smjernicama Stručnog savjetodavnog povjerenstva za obnovu Dubrovnika.

Izrađena je kompletna izvedbena dokumentacija za interpolaciju stambenih nizova i rekonstrukciju renesansne palače. Kako u dogledno vrijeme neće doći do realizacije projekta interpolacije i izgradnje na ovom lokalitetu, potrebno je izvršiti konzervaciju i konsolidaciju ostataka nalaza koji se uklapaju u strukturu budućih blokova koji će se interpolirati, te na taj način reintegrirati ovaj prostor u tkivo grada. 

Izrađen je Elaborat arhitektonske snimke – digitalizacija i dosnimavanje, te Izvedbeni projekt zaštite, konzervacije i konsolidacije nalaza s troškovnikom, te Idejni projekt prijedloga privremenog uređenja lokaliteta.

Radovi konsolidacije nalaza su 2009. godine obuhvatili samo dio lokaliteta, a zbog financijskih ograničenja Programa obnove nisu dovršeni.