>
Pravilnik o radu

Na temelju članka 51. Statuta Zavoda za obnovu Dubrovnika, a sukladno odredbama  Zakona o radu,  na 3.  sjednici održanoj dana  27. svibnja 2015. godine, Upravno vijeće Zavoda za obnovu Dubrovnika donijelo je  slijedeći:

PRAVILNIK O RADU

ZAVODA ZA OBNOVU DUBROVNIKA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu ( u daljnjem tekstu: Pravilnik) u Zavodu za obnovu Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Poslodavac) uređuju se pitanja koja se odnose na:

  • sklapanje ugovora o radu,
  • zaštitu života, zdravlja i privatnosti radnika,
  • probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad,
  • radno vrijeme,
  • odmore i dopuste,
  • zaštitu trudnica, roditelja i posvojitelja,
  • zaštitu radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad,
  • plaće i druga materijalna prava radnika,
  • zabranu natjecanja radnika i Poslodavca,
  • obvezu čuvanja poslovne tajne i sredstava rada
  • odgovornost za povrede iz radnog odnosa,
  • prestanak ugovora o radu,
  • ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa,
  • sudjelovanje radnika u odlučivanju.

Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike Poslodavca.

Poslove radnih mjesta radnici obavljaju u sjedištu Poslodavca, u poslovnim prostorijama na adresi: Cvijete Zuzorić 6 u Dubrovniku, te drugim prostorima prema nalogu Poslodavca.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, kolektivnim ugovorom koji se primjenjuje na Poslodavca ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ( u daljnjem tekstu Zakon) ili drugim zakonom nije drukčije uređeno.

Članak 4.

Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje Poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

U radnom odnosu Poslodavac i radnik dužni su pridržavati se odredbi zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom RH i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i Pravilnika o radu.

Prije stupanja radnika na rad Poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima, te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom  zdravlja i sigurnosti na radu.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 5.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme na način i uz uvjete  prema Zakonu,, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja (npr. zamjena privremeno nenazočnog radnika, privremenog povećanja opsega poslova, privremenih poslova na koje Poslodavac ima iznimnu potrebu i sl.).

Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Članak 6.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku i u skladu sa Zakonom.

Članak 7.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 6. ovog Pravilnika mora sadržavati podatke o:

  1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
  2. mjestu rada,
  3. nazivu radnog mjesta na koje se  radnik zapošljava,
  4. danu početka rada,
  5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
  6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo odnosno načinu određivanja trajanja toga odmora,
  7. otkaznim rokovima (kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Poslodavac) odnosno načinu određivanja otkaznih rokova,
  8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
  9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Članak 8.

Poslodavac može sklopiti ugovor o radu s radnikom koji ispunjava opće uvjete propisane Zakonom i posebne uvjete propisane Pravilnikom o unutarnjem ustroju  i načinu rada Zavoda za obnovu Dubrovnika (Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta) ili drugim posebnim propisom.

Kao posebni uvjeti mogu se odrediti:

- stručna sprema,

- posebna znanja potrebna za uspješno obavljanje posla, odnosno položeni određeni ispit ili posjedovanje odgovarajućih ovlaštenja za rad (svjedodžba) i/ili uvjerenja,

- radno iskustvo,

- posebna zdravstvena sposobnost radnika,

- obavljanje posebnih zdravstvenih i specijalističkih pregleda prije potpisivanja ugovora o radu.

Članak 9.

O potrebi zapošljavanja odlučuje odgovorna osoba Poslodavca ( u daljnjem tekstu: Ravnatelj).

Radna mjesta popunjavaju se temeljem javnog natječaja koji se objavljuje u jednom dnevnom glasilu, oglasnoj ploči Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i na službenim web stranicama Poslodavaca.

Natječaj provodi natječajna komisija od tri člana koju imenuje Ravnatelj.

Natječajna komisija razmatra prispjele prijave kandidata, utvrđuje koji kandidati ispunjavaju formalne uvjete utvrđene objavljenim natječajem, te popis kandidata sa cjelokupnom dokumentacijom dostavlja Ravnatelju.

Prilikom postupka odabira odnosno prije sklapanja ugovora, Ravnatelj može odrediti provjeru i način provjere sposobnosti potrebnih za obavljanje poslova za koje se sklapa ugovor (razgovor, testiranje i sl.).

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu Poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom.

Odluku s kojim će se od kandidata sklopiti ugovor o radu donosi Ravnatelj.

Sa izabranim kandidatom Poslodavac sklapa ugovor o radu, uz mogućnost ugovaranja probnoga rada u trajanju kako je to propisano člankom 18. ovoga Pravilnika.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u posebnim slučajevima, a osobito iz razloga iz članka 5. st. 3. ovog Pravilnika,  ugovor o radu može se sklopiti bez prvotno provedenog javnog natječaja.

Članak 10.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.

Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac.

Članak 11.

Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

III.  ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Članak 12.

Radniku  kojemu nedostaje najviše pet godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu ne

može se  bez njegova pristanka, redovito otkazati ugovor o radu, osim u slučaju otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika.

Kada se tijekom radnikovog radnog vijeka njegova radna sposobnost smanji zbog godina, starosti, općega zdravstvenog stanja, fizičke ili psihičke iscrpljenosti, ozljede na radu, invaliditeta, profesionalnih i drugih bolesti, a do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje mu pet godina staža ili godina života, poslodavac mu može osigurati povoljnije uvjete rada (lakši posao, rad na jednostavnijim poslovima i sl.) bez smanjivanja plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupilo spomenute okolnosti.

Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu života, zdravlja i sigurnosti radnika u svakom obliku povezanom s radom, a osobito održavati uređaje, opremu, mjesto rada i pristup mjestu rada  u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

Poslodavac je obvezan radniku osigurati zaštitna sredstva  i primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprječavati opasnost na radu, obavještavati radnike o opasnosti na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način, koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća, te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu.

Svaki radnik obavezan je pravilno koristiti zaštitna sredstva i opremu i odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci ili propusti na radu.

Radnik je u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobnu zaštitnu opremu, odmah obavijestiti Poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost te provoditi druge propisane ili od Poslodavca utvrđene mjere.

Radnik je osobito obavezan:

  • raditi s dužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava svoj život ili zdravlje, te život i zdravlje drugih radnika, sigurnost dokumentacije, opreme i uređaja,
  • ovladati znanjem iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način,
  • podvrći se provjeri je li pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti
  • pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim ili drugim pregledima na koje je upućen.

Članak 13.

Radnici su obvezni pridržavati se zabrane pušenja sukladno važećim propisima i odluci Poslodavca.

Članak 14.

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.

Članak 15.

Poslodavac prikuplja i obrađuje podatke o radnicima koji su mu potrebni radi urednog vođenja evidencija iz oblasti rada u skladu s posebnim propisom.

Prikupljaju se i vode slijedeći  podaci:

- ime i prezime radnika,

- jedinstveni matični broj građana i osobni identifikacijski broj,

- spol,

- dan, mjesec i godina rođenja,

- mjesto rođenja, općina i županija,

- državljanstvo

- prebivalište i adresa,

- mjesto rada,

- zanimanje,

- školska sprema,

- stručno obrazovanje,

- stručna sprema za obavljanje određenih poslova,

- poslovi (radno mjesto) na kojima radnik radi,

- radno vrijeme radnika u satima,

- radni staž do zaposlenja kod ovog Poslodavca,

- je li ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili na određeno vrijeme,

- je li radnik invalid rada ili umirovljenik,

- zaposlenje kod drugog poslodavca,

- datum zasnivanja radnog odnosa,

- datum prestanka radnog odnosa,

- razlog prestanka radnog odnosa.

Prikupljaju se i obrađuju i oni podaci o radnicima i članovima njihovih obitelji čije j vođenje propisano zakonom ili posebnim propisom radi ostvarivanja prava na radu i po osnovi rada, odnosno prava iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Poslodavac može zbog potrebe posla prikupljati i obrađivati i druge osobne podatke radnika.

Članak 16.

Poslodavac može  posebno imenovati osobu koja smije prikupljati podatke o radnicima, koristiti ih i dostavljati trećim osobama u skladu sa zakonom.

Poslodavac može  imenovati osobu koja je osim nje ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju li se trećim osobama podaci u skladu sa zakonom.

Osobe iz st. 1. i 2. ovog članka moraju podatke koje saznaju u obavljanju svojih poslova  trajno čuvati kao povjerljive.

Članak 17.

Radnici koji ne dostave  podatke iz čl. 15.  snose štetne posljedice tog propusta.

IV.  PROBNI RAD, PRIPRAVNICI I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 18.

Prilikom sklapanja ugovora o radu ugovara se probni rad.

Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.

Probni rad za radna mjesta za koja se traži VSS traje šest mjeseci, a za radna mjesta za koja se traži VŠS i SSS traje četiri mjeseca. Postupak provjere stručnih i radnih sposobnosti na probnom radu  određuje Ravnatelj.

Nezadovoljenje radnika na probnom radu opravdan je razlog za otkaz ugovora  o radu. Ukoliko radnik na probnom radu ne zadovolji u obavljanju poslova Ravnatelj donosi odluku o prestanku ugovora o radu. Odluka se može donijeti i prije vremena isteka trajanja probnog rada ako se pokaže očiglednim da radnik ne zadovoljava za obavljanje poslova radnog mjesta na kojem je zaposlen.

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam dana.

Iznimno od odredba stavka 1. ovoga članka, ugovor o radu se može sklopiti bez ugovaranja probnoga rada, o čemu odlučuje Ravnatelj.

Članak 19.

Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala Poslodavac može zaposliti kao pripravnika.

Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme.

Članak 20.

Pripravnik se za samostalan rad osposobljava pod nadzorom mentora kojeg mu odredi Poslodavac.

Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca ukoliko je to ugovoreno ugovorom o radu.

Članak 21.

Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje najdulje godinu dana, ako zakonom nije drukčije određeno.

Pripravnički staž  traje ovisno o stupnju stručne spreme, i to:

- pripravniku VII. stupnja stručne spreme (VSS) - 12 mjeseci

- pripravniku  VI. stupnja stručne spreme (VŠS) - 9 mjeseci

- pripravniku  IV. stupnja stručne spreme (SSS) - 6 mjeseci.

Članak 22.

Plaća pripravnika iznosi 85% od najniže osnovne plaće za radno mjesto njegove stručne spreme odnosno pripadajućeg radnog mjesta.

Članak 23.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, Poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad) pod uvjetima i na način propisan Zakonom i drugim propisima.

V.  RADNO VRIJEME

Članak 24.

Puno radno vrijeme radnika iznosi  četrdeset sati tjedno.

Članak 25.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme primjenjivat će se odredbe Zakona.

Članak 26.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev Poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

Članak 27.

Tjedno radno vrijeme radnika raspoređuje se u pet radnih dana , od ponedjeljka do petka, a dnevno radno vrijeme je jednokratno i u jednakom trajanju.

Raspored radnog vremena iz stavka 1. Ravnatelj može odrediti pisanom odlukom i na drukčiji način.

Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.

Članak 28.

Rad započinje i završava na način kako je to određeno odlukom Poslodavca-Ravnatelja.

Poslodavac može radnicima omogućiti dolazak na posao i odlazak s posla u određenim vremenskim razmacima (klizno radno vrijeme).

Radnici su dužni evidentirati vrijeme dolaska na rad i vrijeme odlaska s rada kao i svaki izlazak iz radnih prostorija tijekom radnog vremena sukladno  odluci Poslodavca.

Napuštanje radnog prostora dopušteno je u službene svrhe – radi obavljanja poslova radnog mjesta, te u opravdanim slučajevima u privatne svrhe uz dozvolu Ravnatelja ili osobe koju on na to ovlasti.

Način kontrole početka i završetka radnog vremena i napuštanja radnog prostora uređuje se upisivanjem u odgovarajuće evidencije odnosno na drugi način propisan odlukom Ravnatelja.

Neopravdani izostanak s rada kao i nepoštivanje radnog vremena određenoga na način kako je to propisano odlukom Ravnatelja i ovim Pravilnikom, predstavlja  povredu obveze iz radnog odnosa za koju je propisana odgovornost radnika.

Članak 29.

Za slučaj potrebe preraspodjele radnog vremena, Poslodavac je dužan poštivati odredbe o istom propisane Zakonom o radu.

VI. ODMORI I DOPUSTI

Članak 30.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.

Ako zbog potreba posla nije moguć prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, ugovorom o radu ili u dogovoru s ravnateljem  uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora.

Članak 31.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

Članak 32.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata.

Odmor iz stavaka 1.  ovog članka radnik koristi u skladu s člankom 27. ovog Pravilnika.

Članak 33.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna (20 radnih dana).

Članak 34.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na četiri tjedna (20 radnih dana), koliko iznosi Zakonom o radu određeno najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima kako slijedi:

  1. s obzirom na složenost poslova:

-  zaposlenicima VSS                                                                                        5 dana

-  zaposlenicima VŠS                                                                                        4 dana

-  zaposlenicima SSS                                                                                         3 dana

-  zaposlenicima NSS                                                                                         2 dana

  1. s obzirom na dužinu radnog staža:

- od 5 do 10 godina radnog staža                                                                       2 dana

- od 10 do 15 godina radnog staža                                                                     3 dana

- od 15 do 20 godina radnog staža                                                                     4 dana

- od 20 do 25 godina radnog staža                                                                     5 dana

- od 25 do 30 godina radnog staža                                                                     6 dana

- od 30 do 35 godina radnog staža                                                                     7 dana

- od 35 i više godina radnog staža                                                                      8 dana

  1. s obzirom na radne uvjete:

- rad na poslovima s otežanim ili posebnim radnim uvjetima                            2 dana

- red u smjenama i redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima

i neradnim danima određenima zakonom                                                           1 dan

  1. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom                  2 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobne dijete još po    l dan

- samohranom roditelju malodobnog djeteta                                                       3 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na

drugu djecu                                                                                                          3 dana

- osobi s invaliditetom                                                                                         3 dana

  1. prema doprinosu na radu:

- ako ostvaruje natprosječne rezultate rada                                                         2 dana

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se četiri tjedna (20 radnih dana) uveća

za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama 1. do 5. stavka 1. ovoga članka, a najduže do 30 radnih

dana.

Članak 35.

Na stjecanje prava na godišnji odmor i korištenje godišnjeg odmora primjenjuju se odredbe Zakona.

Članak 36.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac u skladu s ovim Pravilnikom najkasnije do 30. 06. tekuće godine.

Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.

Radniku se može odgoditi odnosno prekinuti  korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršavanja osobito važnih, neodgodivih službenih poslova, a na temelju odluke Ravnatelja. Radniku se mora omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora, te ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora (putni i drugi troškovi).

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti Poslodavca najmanje dva dana prije.

Članak 37.

Zaposlenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do najviše 20 radnih dana u

jednoj kalendarskoj godini, u sljedećim slučajevima:

- zaključivanje braka   - 5 radnih dana

- rođenje djeteta         -   5 radnih dana

- smrti supružnika, roditelja, očuha, maćehe, djeteta, pastorčadi,  posvojitelja, posvojenika

i unuka                      - 5 radnih dana

- smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika -  3 radna dana

- selidbe u istom mjestu stanovanja   - 2 radna dana

- selidbe u drugo mjesto stanovanja    - 4 radna dana

- kao dobrovoljni davatelj krvi za svako dobrovoljno davanje    -2 radna dana

- teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja   - 3 radna dana

- polaganje stručnog ispita prvi put    -7 radnih dana

- sudjelovanja na sindikalnim susretima i stručnim seminarima    - 2 radna dana

- elementarne nepogode  - 5 radnih dana

Ako slučaj iz stavka 1. nastane za vrijeme dok je radnik na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika korištenje godišnjeg odmora se prekida te radnik koristi plaćeni dopust.

U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta se, u pravilu, koriste neposredno

nakon davanja krvi, a, u nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi, dani plaćenog

dopusta koristit će se naknadno, prema odluci Poslodavca.

Radnik  ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka,

neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

Članom uže obitelji iz stavka 1. smatraju se supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelji i osoba koju je radnik dužan po zakonu izdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Članak 38.

Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

Odobreni neplaćeni dopust može trajati najviše 30 dana.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, Poslodavac može radniku odobriti neplaćeni dopust u dužem trajanju ukoliko za to postoji bitan razlog,  a uz uvjet da to neće utjecati na potrebe posla – organizaciju rada.

VII. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA  I POSVOJITELJA

Članak 39.

Poslodavac je dužan sukladno odredbama Zakona o radu i drugim zakonima i važećim propisima štititi trudnice, roditelje i posvojitelje.

Članak 40

Rodiljna i roditeljska prava radnik tijekom radnog odnosa ostvaruje u skladu s posebnim propisom.

VIII. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMNO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Članak 41.

Radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od 3 dana dužan je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

Radnik je dužan o prestanku privremene nesposobnosti za rad odmah obavijestiti ravnatelja ili drugu ovlaštenu osobu i kao dokaz o tome dostaviti mu Izvješće o bolovanju, u protivnom čini povredu obveze iz radnog odnosa.

Članak 42.

Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog liječenja ili oporavka.

Članak 43.

Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni liječnik, odnosno ovlašteno tijelo sukladno posebnom propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, Poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Članak 44.

Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

IX. PLAĆE, NAKNADA PLAĆA I DRUGA MATERIJALNA PRAVA

Plaće

Članak 45.

Radnik ima pravo na osnovnu plaću i dodatke na osnovnu plaću sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

U smislu ovog Pravilnika plaćom se smatra bruto plaća koja uključuje zakonom propisane doprinose iz plaće, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i neto plaću koja se isplaćuje radniku.

Članak  46.

Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen utvrđenog u Pravilniku o unutarnjem ustroju i načinu rada Zavoda za obnovu Dubrovnika i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, te uvećan za postotak sadržan u stavku 3. i stavku 4. ovoga članka.

Osnovica za izračun plaće iznosi 3.725,00 kuna, odnosno sukladno odluci osnivača Poslodavca.

Za neprekidni radni staž ostvaren kod Poslodavca, plaća radnika uvećat će se kako slijedi:

-        za navršenih 20 do 29 godina                                                 4%;

-        za navršenih 30 do 34 godine                                                 8%;

-        za navršenih 35 i više godina                                    10%.

Osnovna plaća radnika uvećat će se za 10% ako radnik ima znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% ako ima akademski stupanj doktora znanosti.

Za ostvarivanje iznadprosječnih, stvarno utemeljenih rezultata pojedinih radnika, radnicima se može ispatiti stimulativni dio plaće u postotku od plaće radnika za taj mjesec, a najviše do 25% . Odluku o isplati stimulativnog dijela plaće donosi Ravnatelj uzimajući u obzir kvalitetu izvršenog rada, ažurnost pri obavljanju radnih zadataka, te stupanj samostalnosti i kreativnosti u obavljanju poslova.

Dodaci na plaću međusobno se ne isključuju.

Članak 47.

Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kad ne radi zbog:

-          korištenja godišnjeg odmora;

-          korištenja plaćenog dopusta;

-          blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom;

-          zastoja u poslu do kojeg je došlo bez njegove krivnje;

-          drugih slučajeva utvrđenih zakonom ili ovim Pravilnikom.

Ako nije drukčije određeno zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

Članak 48.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo bolovanje.

Ako je zaposlenik na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu pripada mu naknada

u visini 100% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječan iznos zaposlenikove plaće isplaćen u zadnja tri mjeseca prije mjeseca u

kojem je nastupilo bolovanje.

Članak 49.

Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, a isplaćuje se u novcu.

Radnicima se plaća i naknada plaće isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s tim da razmak između dviju isplata ne smije biti dulji od 30 dana, a najkasnije 15-tog u mjesecu.

Poslodavac je dužan najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.

Radnik ima pravo izabrati banku preko koje će mu se isplaćivati plaća.

Druga materijalna prava

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla

Članak 50.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza od mjesta prebivališta do mjesta rada mjesnim ili međumjesnim javnim prijevozom u visini mjesečne pokazne karte javnog gradskog ili međugradskog prijevoza.

Naknade za korištenje privatnog automobila

u službene svrhe

Članak 51.

Ako je zaposleniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na

naknadu troškova u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Regres

Članak 52.

Radniku  pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u istom iznosu koji se isplaćuje zaposlenima   u ustanovama kulture Grada Dubrovnika.

Regres iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se u cijelosti, jednokratno, najkasnije do dana početka

korištenja godišnjeg odmora.

Radnik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora ostvaruje pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovoga članka razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Odredbe ovog članka primjenjivati će se pod uvjetom da su sredstva za to pravo osigurana u  godišnjem planu Poslodavca.

Otpremnina

Članak 53.

Radniku  koji odlazi u mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u iznosu od tri prosječne neto

plaće isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu RH u posljednja tri mjeseca.

Pomoć

Članak 54.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:

- smrti radnika -3 prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u gospodarstvu RH u posljednja tri mjeseca

- smrti supružnika, djeteta ili roditelja -1 prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u gospodarstvu RH u posljednja tri mjeseca.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć, jedanput godišnje, po svakoj osnovi i u slučaju:

- nastanka teške invalidnosti -2 prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u gospodarstvu RH u posljednja tri mjeseca

- bolovanja dužeg od 90 dana - 1 prosječna mjesečna neto plaće isplaćena u gospodarstvu RH u posljednja tri mjeseca

- nastanka teške invalidnosti djece i supružnika radnika -1 prosječna mjesečna neto plače isplaćena u

gospodarstvu RH u posljednja tri mjeseca

- radi nabave medicinskih pomagala i pokriće participacija pri kupnji prijeko potrebnih lijekova u inozemstvu do - l prosječne mjesečne neto plaće isplaćena u gospodarstvu RH u posljednja tri mjeseca.

Pod teškom invalidnošću iz prethodnog stavka ovog članka podrazumijeva se invalidnost utvrđena od

nadležne liječničke komisije koja prelazi 70%.

Jubilarna nagrada

Članak 55.

Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada, za rad kod Poslodavca za navršenih:

  • 5  godina -  1,00 osnovica iz stavka 2. ovoga članka
  • 10 godina - 1,25 osnovica iz stavka 2. ovoga članka
  • 15 godina - 1,50 osnovica iz stavka 2. ovoga članka
  • 20 godina  -1,75 osnovica iz stavka 2. ovoga članka
  • 25 godina  - 2,00 osnovica iz stavka 2. ovoga članka
  • 30 godina  - 2,50 osnovica iz stavka 2. ovoga članka
  • 35 godina -  3,00 osnovica iz stavka 2. ovoga članka
  • 40 godina -  4,00 osnovica iz stavka 2. ovoga članka.

Osnovica za isplatu jubilarne nagrade je prosječna neto plaća isplaćena po zaposleniku u gospodarstvu RH u posljednja 3 mjeseca.

Radom kod Poslodavca smatra se neprekidni rad kod Poslodavca.

Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka prvog narednog mjeseca u kojem je ostvario pravo na jubilarnu nagradu, a najkasnije do isteka tekuće godine.

Iznimno, ako radniku prestaje rad kod Poslodavca, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada će se isplatiti slijedeći mjesec po prestanku rada.

Dar djetetu do 15 godina starosti

Članak 56.

U prigodi Dana Svetog Nikole radniku će se isplatiti sredstva za poklon za svako dijete koje do

31. prosinca tekuće godine navršava 15 godina starosti, najmanje u iznosu na koji se, prema propisima,

ne plaća porez,  a sukladno osiguranim odnosno raspoloživim sredstvima.

Dodatak za Božićne blagdane

Članak 57.

Radnik ima pravo na jednokratni dodatak - božićnicu u istom iznosu koji se isplaćuje zaposlenima u ustanovama kulture Grada Dubrovnika, a  sukladno osiguranim odnosno raspoloživim sredstvima.

Dar u naravi

Članak 58.

Radniku će se dati dar u naravi u istom kao za zaposlene u ustanovama kulture  Grada Dubrovnika.

Sistematski liječnički pregled

Članak 59.

Poslodavac će jedan put godišnje organizirati i snositi troškove sistematskog liječničkog pregleda za sve radnike, a  sukladno mogućnostima  osiguranih odnosno raspoloživih sredstava.

Za slučaj nemogućnosti godišnjih pregleda, Poslodavac je obavezan organizirati i snositi troškove pregleda na način i u rokovima prema posebnim propisima iz oblasti zaštite na radu.

Službeni put

Članak 60.

Radnik koji je po nalogu Poslodavca upućen na službeni put u zemlji ili inozemstvu, ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putu i naknadu troškova smještaja a u visini iznosa na koji se u trenutku isplate, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Ukoliko radnik koristi svoje privatno prijevozno sredstvo, korištenje kojeg nije odobreno, ima pravo na naknadu prijevoza u visini cijene karte putnim nalogom odobrenog prijevoznog sredstva.

Radnik je dužan ispostaviti Poslodavcu obračun troškova službenog putovanja u roku od tri dana.

Osiguranje

Članak 61.

Radnici moraju biti kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja

rada i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

X. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Članak 62.

Radnik ne smije bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).

Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, Poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

Pravo Poslodavca iz stavka 2. ovoga članka prestaje u roku tri mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.

Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa Poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

Poslodavac može odobrenje iz stavka 1. odnosno stavka 4. ovoga članka opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.

Postupanje radnika protivno odredbama ovoga članka smatra se povredom prava iz radnog odnosa.

Članak 63.

Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s Poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s Poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).

Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne smije se zaključiti za razdoblje duže od dvije godine od dana prestanka radnog odnosa. Ugovor se mora sklopiti u pisanom obliku i može biti sastavni dio ugovora o radu.

Ugovorna zabrana natjecanja može prestati važiti i prije ugovorenog razdoblja u skladu s odredbama Zakona o  radu.

XI. OBVEZA ČUVANJA POSLOVNE TAJNE,  ZAŠTITE IMOVINE POSLODAVCA

I SREDSTAVA RADA

Članak 64.

Poslovnu tajnu Poslodavca predstavlja svaki podatak kojim Poslodavac raspolaže, a koji je zakonom, drugim propisom, općim ili drugim aktom nadležnog javnog tijela donesenim na temelju zakona, općim i posebnim  aktom  Poslodavca ili posebnom odlukom Ravnatelja proglašen poslovnom tajnom.

Poslovnom tajnom smatraju svi podaci zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese ili moglo štetiti ugledu Poslodavca.

Poslovnom tajnom ne mogu se smatrati podaci koji su prethodno, na zakonom utvrđen način, bili javno dostupni ili su na propisan način ustupljeni drugim osobama izvan Zavoda, a u  to vrijeme nisu bili podvrgnuti obvezi čuvanja tajnosti kao i podaci u svrhu prikrivanja kaznenog djela, prekoračenja ili zlouporabe ovlasti te drugih oblika nezakonitog postupanja u Zavodu.

Klasificirani (tajni) podatak je onaj koji je nadležno tijelo Republike Hrvatske, u propisanom postupku, takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.

Članak 65.

Poslodavac i radnici Poslodavca dužni su čuvati kao tajnu i podatke:

- koji su se kao poslovna tajna saznali od drugih pravnih osoba,

- koji se odnose na poslove što ih Poslodavac obavlja za potrebe javnih tijela, ako su zaštićeni odgovarajućim stupnjem tajnosti.

Članak 66.

Kad je to iz razloga obavljanja poslova Poslodavca nužno, podatke iz članka 75. i 76. ovoga Pravilnika može drugim osobama priopćiti samo osoba koju ovlasti Ravnatelj:

- uz prethodnu pisanu suglasnost pravne osobe koja je sukladno svom općem aktu odredila da se ti podaci smatraju poslovnom tajnom,

- uz prethodnu pisanu suglasnost zainteresirane pravne ili fizičke osobe ako su u pitanju podaci iz ponuda o postupcima nabave i natječaja.

U zahtjevu kojim se traži suglasnost iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti:

- koji su podaci u pitanju,

- kojoj se osobi oni imaju priopćiti,

- koja je osoba ovlaštena obaviti takvo priopćenje,

- razlozi zbog kojih je priopćavanje nužno,

- način na koji će se podaci priopćiti odnosno koristiti.

Članak 67.

Ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju

poslovnom tajnom ako se to priopćavanje obavlja fizičkim osobama ili pravnim osobama kojima

se takvi podaci mogu ili moraju priopćavati:

- na temelju zakona i drugih propisa,

- na temelju ovlasti koja proizlazi iz dužnosti koju obavljaju, položaja na kojem se nalaze ili radnog mjesta na kojem su zaposleni.

Ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslovnom tajnom na sjednicama, ako je takvo priopćavanje nužno za obavljanje poslova.

Ovlaštena osoba koja na sjednici priopćava podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, dužna je upozoriti nazočne da se ti podaci smatraju poslovnom tajnom, a nazočni su dužni ono što tom prilikom saznaju čuvati kao poslovnu tajnu.

Ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka nadležnim državnim tijelima u svrhu otkrivanja kaznenih djela i njihovog procesuiranja.

Članak 68.

Za cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa kod Poslodavca, a i nakon prestanka rada, radnik je dužan čuvati poslovne tajne Poslodavca te ne smije koristiti za svoj ili tuđi račun podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu.

Članak 69.

Zabranjeno je svako samovlasno otuđivanje i nenamjensko korištenje imovine Poslodavca.

Iz poslovnih se prostorija ne smiju bez odobrenja Ravnatelja odnosno od strane Ravnatelja ovlaštene osobe odnositi tehnička i druga dokumentacija, poslovni dokumenti, izvodi iz poslovne i kadrovske dokumentacije te druge isprave.

Članak 70.

Radnik je dužan prema povjerenim mu sredstvima rada odnositi se obzirno i savjesno, pri tome ih koristeći  isključivo radi obavljanja poslova radnoga mjesta.

Povjerena sredstva rada Radnik nije ovlašten davati na korištenje drugim osobama izvan procesa rada.

Povreda obveze sadržane u ovome članku smatra se  povredom obveze iz radnog odnosa.

XII. NAKNADA ŠTETE

Članak 71.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 72.

Visina štete utvrđuje se na osnovi tržišne ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom.

Procjena visine štete može se povjeriti ovlaštenom sudskom vještaku.

Članak 73.

Radnik koji na radu ili u vezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 74.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, Poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu koju je Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 75.

Ugovor o radu prestaje:

-          smrću radnika,

-          istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

-          kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se Poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,

-          sporazumom radnika i Poslodavca,

-          dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad,

-          otkazom,

-          odlukom nadležnog suda.

Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 76.

Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku.

Otkaz ugovora o radu

Članak 77.

Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.

Članak 78.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

-          ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

-          ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz),

-          ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),

-          ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Članak 79.

Kod poslovno i osobno uvjetovanog  otkaza ugovora o radu Poslodavac će voditi računa o tome može li radnika zadržati na radu sklapanjem ugovora o radu na drugo slobodno radno mjesto, odnosno ukoliko bi radnika mogao osposobiti ili obrazovati za rad ne nekim drugim poslovima.

Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, Poslodavac će voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 80.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem radnika, Poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Članak 81.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 82.

Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog  teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 83.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme

Članak 84.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom o radu.

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza

Članak 85

Otkaz mora imati pisani oblik.

Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok

Članak 86.

Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, vršenja dužnosti građana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim zakonom.

Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos prestaje najkasnije  šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu.

Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada Poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Najmanje trajanje otkaznog roka

Članak 87.

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

-          dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,

-          mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,

-          mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

-          dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno pet godina,

-          dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno deset godina,

-          tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u st. 1. i 2. ovoga članka.

Članak 88.

Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka,

Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Članak 89.

Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 90.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.

Vraćanje isprava i izdavanje potvrde o zaposlenju

Članak 91.

Poslodavac je dužan u roku od osam dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka u potvrdi se ne smije ništa naznačiti što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 92.

Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Ako radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku kojeg odredi Poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 dana.

U slučaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, rok od 15 dana u kojem radnik može od Poslodavca zahtijevati ostvarenja povrijeđenog prava teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

XIV. ODGOVORNOST ZA POVREDE OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 93.

Svaki se radnik s potpisom ugovora o radu obvezuje uredno, stručno i savjesno izvršavati svoje obveze utvrđene ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, aktima Poslodavca i zakonima.

U slučaju neobavljanja radnih obveza na uredan, stručan i savjestan način te u predviđenom roku, radnik odgovara za povredu radne obveze odnosno povredu odredaba ugovora o radu.

Članak 94.

Povrede radnih obveza mogu biti: lakše  i  teške.

Članak 95.

Lakše povrede obveza iz radnog odnosa su:

  1. Nepoštivanje od Poslodavca propisanog radnog vremena (kontinuirano neopravdano kašnjenje i neopravdani odlazak s radnog  mjesta u tijeku radnog vremena) ,
  2. Izbivanje sa svog radnog mjesta u drugim prostorima Poslodavca, kao i izvan prostora Poslodavca, dulje od uobičajenog (prosječnog) potrebnog vremena za obavljanje posla,
  1. Nepravovremeno obavještavanje poslodavca o spriječenosti dolaska na rad;
  2. Nebriga o sredstvima za rad koja su radniku povjerene zbog koje je nastala izravna ili neizravna šteta,
  3. Pušenje u prostorijama u kojima je isto zabranjeno,
  4. Druge radnje koje mogu negativno utjecati na učinkovitost procesa rada.
  1. Nepravovremeno obavještavanje Poslodavca o promjeni adrese stanovanja ili broja telefona ili mobitela,
  2. Neopravdano neodazivanje radnika obaveznom  liječničkom pregledu,

Članak 96.

Teške povrede obveza iz radnog odnosa su:

  1. Nesavjesno, nemarno, nepravovremeno izvršavanje radnih i drugih obveza ili odbijanje izvršenja naloga i uputa Ravnatelja odnosno od strane Ravnatelja ovlaštene osobe,
  2. Kršenje propisa o zaštiti na radu i zaštiti od požara,
  3. Neprovođenje, kršenje, neizvršavanje donesenih internih akata i drugih odluka Poslodavca,
  4. Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje,
  5. Namjerno ometanje u radu drugih radnika ili odbijanje poslovne suradnje s njima,
  6. Grubo, nedolično ponašanje prema ostalim radnicima, strankama, poslovnim partnerima,
  7. Neovlašteno iznošenje dokumentacije Poslodavca, sredstava za rad ili druge imovine Poslodavca izvan radnih prostorija,
  8. Nezakonito, neovlašteno i nemarno raspolaganje odnosno korištenje sredstvima  za rad ili drugom imovinom  Poslodavca,
  9. Odavanje poslovne tajne,
  10. Kršenje zabrane natjecanja iz članaka 62. i 63. ovog Pravilnika,
  11. Zlouporaba položaja i  prekoračenje ovlaštenja,
  12. Grubo narušavanje ugleda Poslodavca,
  13. Nanošenje materijalne štete Poslodavcu namjernom ili krajnjom nepažnjom,
  14. Neopravdani izostanak s posla više od  tri radna dana u kalendarskoj godini bez obavještavanja Poslodavca o razlozima izostanka,
  15. Izvršenje povrede radne obveze koja u sebi sadrži obilježje djela opisanog Kaznenim zakonom RH,

Članak 97.

Za lakše povrede obveza  iz radnog odnosa Poslodavac može donijeti:

–        upozorenje,

–        novčanu kaznu umanjenja plaće radniku za jedan mjesec u visini do 10% visine ukupno isplaćene plaće radnika u    mjesecu u kojem je izrečena.

Za teške povrede obveza iz radnog odnosa Poslodavac  može donijeti:

–        novčanu kaznu za vrijeme od jednog do šest mjeseci, u visini do 20% visine ukupno isplaćene plaće radnika u mjesecu u kojem je izrečena,

–        redoviti otkaz ugovora o radu,

–        otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora,

–        izvanredni otkaz ugovora o radu.

Zbroj novčanih kazni izrečen u jednom mjesecu za lakše i teške povrede ne može prelaziti više od 30% ukupne plaće za taj mjesec.

Visina i trajanje novčane kazne određuje se ovisno o težini povrede radne obaveze.

Naplata novčane kazne provodi se na temelju konačne odluke o izrečenoj mjeri.

Članak 98.

Nakon saznanja da je radnik kršio svoje radne obveze, Poslodavac će razmotriti okolnosti u vezi s tim, te u slučaju utvrđenja da zbog povrede radne obveze radniku nije potrebno otkazati ugovor o radu, Poslodavac će radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa.

Poslodavac može donijeti odluke iz članka 97. stavak 2. alineje 2., 3. i 4. sukladno odredbama Zakona o radu.

Članak 99.

Odluka o odgovornosti – izrečenoj mjeri dostavlja se na način propisan u članku 102. ovog Pravilnika.

Članak 100.

O postupku utvrđivanja odgovornosti za povrede obaveza iz radnog odnosa kao i izricanju mjera odlučuje Ravnatelj.

XV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 101.

Pravo odlučivati o pravima i obvezama iz radnog odnosa ima osoba ovlaštena za zastupanje Poslodavca-Ravnatelj.

Članak 102.

Odluka o otkazu ugovora o radu  i odluke donesene u postupku zaštite prava iz radnog odnosa dostavljaju se radniku neposredno u poslovnim prostorima Poslodavca, za radnog vremena, uz potpis kojim radnik potvrđuje primitak.

Ako se radnik ne nalazi na radu ili odbije primiti odnosno potvrditi primitak odluke, odluka iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se preporučenom poštom s povratnicom na adresu stanovanja radnika, koju je radnik prijavio Poslodavcu. Odluka se smatra dostavljenom ako je istu zaprimio odrasli član radnikovog kućanstva.

Ako dostava ne uspije na način iz stavka 2. ovoga članka, odluka iz stavka 1. ovoga članka se ističe na oglasnoj ploči sjedišta Poslodavca. Protekom roka od osam dana smatra se da je odluka dostavljena radniku, što na odluci potvrđuje ovlaštena osoba Poslodavca.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Članak 103.

Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako Poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.

Ako je zakonom ili drugim propisom koji obvezuje Poslodavca predviđen postupak mirnog rješavanja nastalog spora, rok od petnaest dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja toga postupka.

Odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika.

Zaštita dostojanstva radnika i zaštita od diskriminacije

Članak 104.

Poslodavac je dužan zaštititi radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

Svi radnici dužni su pri obavljanju poslova svojega radnog mjesta ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiravaju druge radnike te su dužni spriječiti uznemiravanje i o uznemiravanju obavijestiti osobu koju je za to ovlastio Poslodavac.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova: rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ponašanjima koja mogu uzrokovati uznemiravanje smatraju se osobito, ali ne i isključivo:

- neprimjereni tjelesni kontakt spolne naravi,

- nedolični prijedlozi spolne i druge naravi,

- uznemiravajući telefonski pozivi,

- upotreba nepriličnih izraza i neprimjerenog tona u ophođenju.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

Članak 105.

Poslodavac može imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika (dalje: ovlaštena osoba).

Poslodavac ili osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je, što je moguće prije, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

Članak 106.

Poslodavac, odnosno ovlaštena osoba dužni su bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupka radi potpunog i istinitog utvrđivanja činjeničnog stanja.

Poslodavac, odnosno ovlaštena osoba u vezi s pritužbom mogu saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suočenje, obaviti očevid, te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.

Članak 107.

O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja ovlaštena osoba će sastaviti zapisnik ili službenu bilješku.

Zapisnik će se u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala, te u slučaju njihovog suočenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju.

U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upozorila da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni, te da ih je upozorila na posljedice odavanja te tajne.

Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisničar koji je bilješku sastavio.

Članak 108.

Nakon provedenog postupka Poslodavac odnosno od strane Poslodavca ovlaštena osoba će u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će:

  1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili osnovana sumnja da ono postoji, ili
  2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.

Članak 109.

U slučaju iz podstavka 1. članka 94., Poslodavac odnosno od strane Poslodavca ovlaštena  osoba će u svojoj odluci navesti sve činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan odnosno koje ukazuju da postoji osnovana sumnja na uznemiravanja ili spolno uznemiravanje, te će izreći mjeru zbog povrede radne obveze (pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa, redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu), i poduzeti druge mjere koje su primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja.

U slučaju iz podstavka 2. prethodnog članka, Poslodavac odnosno od strane Poslodavac ovlaštena osoba  će odbiti pritužbu podnositelja zahtjeva.

Članak 110.

Ako Poslodavac u roku od osam dana ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 111.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu Poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.

Za vrijeme prekida rada iz prethodnog članka, kao i u slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.

XVI. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU I SINDIKAT

Članak 112.

Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima te interesima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom.

Članak 113.

Radnici imaju pravo organizirati sindikat i/ili biti članom sindikata.

Radnik  ne smije biti stavljan u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog članstva u sindikatu.

Sindikat je dužan odluku o izboru odnosno imenovanju svog povjerenika dostaviti Poslodavcu.

Članak 114.

Odnos sindikata i Poslodavca temelji se na načelima socijalnog dijaloga i potpune slobode sindikalnog djelovanja.

Na ostala pitanja u svezi s radom sindikata  primjenjivat će se odredbe važećih propisa i kolektivnih ugovora.

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 115.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu protekom roka od 8 dana od dana objave na oglasnoj ploči Poslodavca..

Članak 116.

Izmjene i dopune ovoga Pravilnika donose se na način propisan Zakonom o radu i općim aktima Poslodavca.

Za Upravno vijeće Zavoda za obnovu Dubrovnika

Predsjednik

Akademik  Nenad Vekarić

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči Zavoda za obnovu Dubrovnika dana  03. lipnja 2015.  i stupa na snagu po isteku roku od 8 dana od dana objave i to 12. lipnja 2015.

Ravnateljica

Iva Carević Peković, dipl.ing.građ.

univ.spec.aedif.