>
Svečana proslava 40. obljetnice Zavoda za obnovu Dubrovnika
Svečana proslava 40. obljetnice Zavoda za obnovu Dubrovnika
Svečana proslava 40. obljetnice Zavoda za obnovu Dubrovnika, održana je u 2. prosinca 2019. u Lazaretima. Svečanosti su nazočili predstavnici osnivača ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Mato Franković i župan Nikola Dobroslavić. Uvodno je prikazan dokumentarni film autora Tonka Jovića " Zavod za obnovu Dubrovnika 40 godina" koji je prikazao rad Zavoda, 'ali i podsjetio na rezultate rada starijih kolega te podučio mlađe na važnost Zavoda u ulozi obnove graditeljske zaštite', naglasila je ravnateljica Mihaela Skurić. Naime, proslava obljetnice bila je prilika za okupljanje i druženje bivših i sadašnjih djelatnika Zavoda, kao i svih suradnika i institucija koje su vezane uz rad Zavoda.


Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je istaknula kako je ovo obljetnica kontinuiteta i vrhunske stručnosti u pristupu obnove vrijedne kulturne baštine. "Kroz Zavod za obnovu, konzervatorsko-restauratorska struka imala je priliku surađivati s najboljim stručnjacima koji se bave obnovom kulturne baštine u različitim razdobljima rada zavoda i kroz stručno savjetodavno povjerenstvo koje je bilo mjesto okupljanja i razmjene iskustava. Kad gledamo faze rada zavoda, njegovu povijest je obilježila kompleksna obnova nakon potresa. Mnogi pristupi i tehnike su se promijenile od tada, pogotovo u aseizmičkoj sanaciji pristupa. Druga faza, za vrijeme rata, bila je uspješna jer su postojali stručni temelji i stručnjaci Zavoda koji su bili hrabri izlaziti na teren s konzervatorskim odjelom na neposrednoj fizičkoj zaštiti, ali i izraditi metodologiju, prikupiti dokumentaciju i stvoriti preduvjete za obnovu. Treba reći kako se poslijeratna obnova Dubrovnika vodi kao jedna od najuspješnijih poslijeratnih obnova u svijetu. S pozicije Ministarstva kulture ohrabrujemo da se nastavi s aseizmičkom sanacijom. Nedavni, odnosno svakodnevni potresi podsjećaju nas na kako trusnom području živimo i kako je važno istraživati najsuvremenije pristupe i implementirati ih povijesnu cjelinu Dubrovnika ", rekla je ministrica.

Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako Zavod ispunjava svoju zadaću u svakom pogledu.
"To se odnosi i na obnovu nakon potresa, ali i obnovu nakon ratnog razaranja. I zaista, što se tiče potresa, vidjeli smo i zadnjih dana na kakvom području živimo. I aseizmička sanacija ostaje zadaća ovog Zavoda. Na tome treba ustrajati. Preporučio bih da ispravimo lošu odluku donesenu prije nekoliko godina kojom se smanjio utjecaj države u Zavodu. Mislim da je to bilo pogrešno. Treba razmisliti kako osnažiti ulogu države i Ministarstva kulture", rekao je župan Dobroslavić.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je Zavod formiran u nevolji, a nitko tada nije mogao ni slutiti kakvu će ulogu imati samo 12 godina poslije.

U trenucima kad je spomenička baština znatno oštećena, Zavod je pokazao sve ono što se očekivalo od njega – obnovio ju je. Tko je tada 1979. mogao slutiti da će samo 12 godina kasnije Zavod ponovno imati istu zadaću, ali zbog agresije na UNESCO-ov zaštićeni grad. I u poslijeratnoj obnovi je napravljen izvanredan posao, ne samo obnovom već i dokumentiranjem svega što se dogodilo. Upravo je ta dokumentacija bila vrijedan dokaz i temelj prvoj presudi haškog suda kada je osudio dvojicu generala JNA zbog kulturocida – naglasio je Franković i zaključio obrativši se radnicima Zavoda, bivšim i sadašnjim: 'Mislim da možete biti ponosni na sebe i svoj rad. Svaki dan kad prođete povijesnom jezgrom, vidite svoj rad. Hvala vam što ste dio svog života utkali u našu spomeničku baštinu'.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić rekla je kako je nesretna okolnost potresa rezultirala dobrom stvari, osnutkom Zavoda.

-Godinu dana sam na čelu Zavoda, međutim dugogodišnja sinergija Grada i Zavoda je rezultat i zajednička zasluga svih mojih prethodnika, uz neizmjernu i iskrenu ljubav zaposlenika prema Gradu. To je doprinijelo da Zavod opstane i marljivo prati i  obnavlja svoju osnovnu zadaću, a to je obnova spomeničke baštine na prostorima bivše Općine Dubrovnik. Suočimo li se s  razdobljem od potresa 1979. godina, izdvojila bih ulogu Zavoda u ratu i poslijeratnoj obnovi – Grad je imao sreću u nesreći što je imao instituciju poput Zavoda koja je već imala ustanovljenu metodologiju obnove, odnosno poseban stručna znanja u interdisciplinarnim projektima obnove.

I evo nas danas, nakon potresa i nakon rata, s istim zadatkom. Za obnovu je danas teško naći vremena i mjesta u kalendarskoj godini, uvažavajući turističku sezonu... a teško je i naći razumijevanja jer "radovi smetaju gostima", izvođači izbjegavaju poslove u povijesnoj jezgri s obzirom da je teško organizirati radove, nemaju dovoljno kvalitetnih meštara, a ni sam Zavod nije dovoljno kadrovski jak... Da, i Zavod je pred novim izazovima, a stari izazovi ojačanja blokova zgrada ostaju trajan zadatak, znajući da se naša najvrjednija baština nalazi na seizmički vrlo ugroženom području, potvrdili su to i ovotjedni potresi.

Uspješnoj realizaciji programa obnove pridonose razumijevanje i suradnja sa Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku. Po dobrom pamtimo i suradnju s Društvom prijatelja dubrovačke starine kroz financiranje nekih projekata iz programa obnove, te se nadamo da će se takva suradnja ponovo uspostaviti. Također, za spomenuti je suradnju s Dubrovačkom biskupijom, zakladom Blaga djela i JU Rezervat Lokrum i priželjkujemo da se takve suradnje ostvare i u budućnosti.

Izazov za funkcioniranje Zavoda su bile i izmjene Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika iz 2014. godine, i u mnogočemu su otežale funkcioniranje ove institucije. Vjerujem da svi predstavnici osnivača koji su danas s nama dijele naš stav o važnosti Zavoda za ovaj grad i o važnosti donošenja novog Zakona kojim bismo postavili ispravan okvir za postizanje dogovora među osnivačima i za kvalitetno djelovanje Zavoda.

Osiguranje budućnosti za Zavod za obnovu Dubrovnika jest osiguranje prenošenja baštinjenih vrijednosti generacijama koje dolaze iza nas. – zaključila je ravnateljica Skurić istaknuvši kako je Zavod ove godine realizirao 22 milijuna kuna.