>
24.10. 2016. ZAPOČEO INTERNI POPIS STANOVNIŠTVA
24.10. 2016. ZAPOČEO INTERNI POPIS STANOVNIŠTVA
Interni popis stanovnika, kućanstava i stanova unutar povijesne jezgre Dubrovnika započeo 24.10.2016.

PLAN UPRAVLJANJA

Zaključkom Gradskog vijeća u prosincu 2014.god., pokrenut je proces izrade Plana upravljanja. Zadaća koordinacije povjerena je Zavodu za obnovu Dubrovnika. Kako 2014. godine nije izglasan proračun za 2015., isto je učinjeno tek sredinom 2015, izrada je stagnirala. Trenutno možemo reći da smo u punom zamahu te da iza sebe imamo temeljito i kvalitetno odrađeno niz aktivnosti.

Na jednom od početnih sastanaka Povjerenstva definiran je obuhvat Plana upravljanja, a to je: Povijesna jezgra, Pile, Ploče, Sv. Jakov, Lokrum sa akvatorijem i buffer zona.

Nakon obuhvata definirane su faze Plana upravljanja: faza pripreme, faza izrade i faza primjene. Trenutno smo u fazi pripreme koja je ujedno i najdugotrajnija i najopsežnija jer zahtjeva uključivanje širokog kruga sudionika te generiranje velikih i opsežnih baza podataka.

Sudionici izrade podijeljeni su u nekoliko grupa:

-         Zavod za obnovu Dubrovnika ( koordinator ),

-         Povjerenstvo za izradu Plana upravljanja,

-         vanjski stručnjaci

-         suradnici, građani, udruge, ustanove, škole, domovi, institucije, poduzeća, upravni odjeli grada i županije, ugostitelji, prijevoznici, agencije, vjerske zajednice i gradski vijećnici

Svi sudionici sada već skupa tvore mrežu od oko 180 osoba koje su do sada aktivno uključene u pripremnu fazu  Plana upravljanja. Broj se povećava sukladno uključivanju novih interesnih skupina.

POVJERENSTVO ZA IZRADU PLANA UPRAVLJANJA

Imenovano je Povjerenstvo za izradu Plana upravljanja koje broji 10 članova od toga 7 stručnjaka koji predstavljaju odgovarajuće struke, jednog predstavnika koordinatora ( ZOD ) , jednog predstavnika udruga i jednog predstavnika građana.

Povjerenstvo za izradu Plana upravljanja čine:

-         Prof.dr.sc. Mladen Obad Šćitaroci dipl.ing.arh. ( urbanizam i prometna infrastruktura )

-         Prof.dr.sc. Krunoslav Šmit dipl.ing.arh. ( urbanizam )

-         Dr.sc. Biserka Dumbović Bilušić dipl.ing.arh. ( konzervatorska struka )

-         Prof. dr.sc. Anka Mišetić ( demograf i sociolog )

-         Prof.dr.sc. Ana Portolan dipl.oec. ( ekonomija i turizam )

-         Bruno Diklić dipl.ing.arh. ( stručni predstavnik Ministarstva kulture za Unesco )

-         Žana Baća prof. ( pročelnica konzervatorskog odjela u Dubrovniku )

-         Iva Carević Peković dipl.ing.građ., univ.spec.aedif ( ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika, predstavnik koordinatora )

-         Ana Marinković ( predstavnica udruga )

-         Marija Grazio ( predstavnica građana )

Povjerenstvo je savjetodavnog tipa. Za potrebe što boljeg funkcioniranja izrađen je i Poslovnik Povjerenstva za izradu Plana upravljanja. Svaki član Povjerenstva potpisao je sa Zavodom  Sporazum kojim su mu definirana prava i obaveze tijekom rada u Povjerenstvu. Do sada se Povjerenstvo okupilo na sastancima i radionicama 6 puta. Temeljem obrađenih podataka koje mu dostavlja Zavod za obnovu Dubrovnika zadaća je Povjerenstva definirati ciljeve, viziju, strategiju razvoja grada te na kraju koncept Plana upravljanja.

STVARANJE BAZA PODATAKA ( temelj izrade Plana upravljanja )

U pripremnoj fazi Plana upravljanja od navedenih sudionika ( građani, udruge, ustanove, škole, vrtići, domovi, institucije, poduzeća, uo grada i županije, prijevoznici, ugostitelji, agencije, vjerske zajednice ) se putem radionica prikuplja velika količina podataka.

Radionice se održavaju u Zavodu za obnovu Dubrovnika. Do sada je odrađeno 7 radionica sa građanima na kojima je prisustvovala 61 osoba, 4 radionice sa udrugama na kojima sudjeluje 10 udruga (ukupno 14 osoba), sa ostalim poviše navedenim sudionicima održana je po jedna pojedinačna radionica. Ovim putem identificiraju se problemi koje Zavod za obnovu analizira, obrađuje, sistematizira i na kraju prezentira Povjerenstvu za izradu Plana upravljanja. Temeljem prezentiranih materijala Povjerenstvo svojim stručnim savjetima pomaže Zavodu u donošenju odluka o tome koje  studije, istraživanja ili elaborate je potrebno izraditi.

Trenutno su u izradu slijedeći materijali:

-         Sistematizacija kompletne postojeće projektne dokumentacije o kulturnom dobru unutar obuhvata Plana upravljanja ( snimke postojećeg stanja, konzervatorski elaborati, stanje objekta po pitanju sanacije ).

-         Sistematizacija arheoloških istraživanja povijesne jezgre ( mapiranje lokaliteta te pridruživanje prateće arheološke dokumentacije ).

-         Imovinsko pravni snimak povijesne jezgre ( identifikacija vlasništva: gradsko, RH, privatno, vjerske zajednice……..sa svom potrebnom dokumentacijom i obrazloženjima ).

-         Mapiranje identificiranih problema unutar povijesne jezgre

-         Mapiranje temeljem elaborata mikrorajonizacije ( identifikacija slojeva tla temeljem sondiranja u pojedinim dijelovima povijesne jezgre, seizmičke zone )

-         Mapiranje ugostiteljskih i ostalih javnih sadržaja unutar povijesne jezgre

-         Sociološka analiza

-         Demografska analiza

-         Analiza legislative ( dovođenje u korelaciju identificiranih problema sa zakonima i propisima koji se ne provode )

Potrebno je još izraditi slijedeće materijale:

-         Izračun nosivog kapaciteta povijesne jezgre

-         Mapiranje kretanja i potrošnje turista sa kruzera

Podaci iz većine navedenih materijala moći će se prikazati u vidu interaktivne karte koja je u izradi, a koja će poslužiti kao vrlo koristan alat onome tko putem javne nabave bude izabran za izrađivača Plana upravljanja.

Koncept Plana upravljanja izradit će Povjerenstvo za izradu Plana upravljanja te će ga predati na uvid Ministarstvu kulture, a na glasanje Gradskom vijeću.

Ukoliko Gradsko vijeće usvoji koncept, Zavod za obnovu Dubrovnika će raspisati nabavu temeljem koje će se birati izrađivač Plana upravljanja. Nakon odabira izrađivač je dužan pristupiti izradi Plana ali po konceptu koje je usvojilo Gradsko vijeće.

Izradom svih navedenih baza podataka i koncepta nastojat će se osigurati participacija šire zajednice te skinuti isključiva odgovornost sa izrađivača Plana upravljanja.

Plan upravljanja izrađivat će se u fazama. Svaku fazu kontrolirat će Povjerenstvo za izradu Plana upravljanja. Nakon što Plan bude gotov dat će se na uvid Ministarstvu kulture, Unesco-u, a potom i na usvajanje na Gradsko vijeće. Nakon usvajanja Plana upravljanja slijedi Faza primjene. Do tada bi Ministarstvo kulture trebalo implementirati Plan upravljanja u legislativu RH kako bi isti postao obvezujući.

Identificirani problemi za koje bi Plan upravljanja trebao donijeti odgovarajuće mjere:

-         Infrastrukturni ( loše stanje kanalizacije, električne mreže, vodovodne mreže; oštećeni kolnici; propadanje pojedinih gradskih četvrti; neadekvatan sustav grijanja i hlađenja )

-         Komunalni ( nedovoljan broj javnih sanitarnih čvorova, gomilanje smeća, pretjerana buka, zastarjeli karići, svjetlosno onečišćenje, otežan pješački promet, zloupotreba javnih površina, nedostatak propisa koji definiraju pravila vezana za ujednačenost i primjerenost reklama, tendi, suncobrana, ujednačenost dimenzija stolova, pravila ponašanja unutar povijesne jezgre…..)

-         Sociološki i demografski ( opadanje kvalitete života , nekontrolirano iseljavanje stanovništva iz povijesne jezgre )

-         Prometni ( rješavanje problema čestog prometnog i pješačkog kolapsa )

-         Urbanistički ( definiranje prostorno planske dokumentacije koja detaljno rješava pitanje namjene prostora )

-         Izvanredne okolnosti ( ponašanje za vrijeme potresa, požara, definiranje evakuacijskih putova )

Rok za završetak Plana upravljanja nije definiran od strane Unesco-a. Usuglašena je samo potreba izrade istog. Međutim, u interesu je svih nas da nastojimo čim prije izraditi Plan kako se problemi ne bi gomilali. Projekcija najbržeg roka izrade, ukoliko se priprema radi temeljito, je sredina 2018. godine.

U međuvremenu ostavljen je dug period od dvije godine u kojem, ako se ne budu poduzimale odgovarajuće mjere, situacija unutar povijesne jezgre može biti nepovratno narušena. Već sada potrebno je definirati niz privremenih režima ponašanja po pitanju infrastrukturnih, komunalnih i svih ostalih identificiranih problema. Po tom pitanju dužnost je nas kao koordinatora da na to upozorimo, a onih koji donose odluke ( Gradsko vijeće, Ministarstvo kulture ) da pronađu način kako problem staviti na viši nivo i inicirati njegovo rješavanje.

Plan upravljanja ima zadaću identificirati probleme, analizirati ih, sistematizirati, ponuditi niz aktivnosti i mjera u cilju trajnog  rješavanja problema. Rješenje pojedinih problema rezultirat će unutar Plana upravljanja i prezentacijom projekata za koje će trebati čvrsto definirati rok izvedbe, aktere izvedbe ali i financijski okvir projekta.

SOCIOLOŠKA I DEMOGRAFSKA STUDIJA

Vrlo važan segment Plana upravljanja je Sociološka i demografska studija koja je trenutno u izradi. Kako bi njen ishod bio što kvalitetniji Zavod je u suradnji sa stručnim timom izrađivača pokrenuo Interni popis stanovništva, kućanstava i stanova u povijesnoj jezgri Dubrovnika.

U taj proces odlučili smo uključiti i volontere, stanovnike povijesne jezgre koji su vrlo aktivno sudjelovali na radionicama pripremne faze Plana upravljanja. Metodologija popisa stanovništva izrađena je od strane stručnjaka zaduženih za izradu Sociološke i demografske studije; prof.dr.sc. Ognjen Čaldarović, dr.sc. Jana Šarinić i dr.sc. Sanja Klempić Bogadi.

Zavod je do sada organizirao nekoliko sastanaka na kojima se razrađivala i prezentirala metodologija. Također su organizirane i edukacije i konzultacije za popisivače. Svi materijali su spremni te će se sa popisom službeno početi u ponedjeljak 24.10.2016. Očekujemo da će popis trajati 45 dana od dana početka popisa.

Djelatnici Zavoda za obnovu Dubrovnika popisivat će institucije ( dom za starije i nemoćne, vjerske ustanove, samostane .... ) dok će građani volonteri popisivati ostalo stanovništvo povijesne jezgre.

Grad je podijeljen na 15 popisnih cjelina, a isto toliko ima i volontera popisivača:

-         Tea Batinić

-         Srđan Kera

-         Nikolina Fračić

-         Ljubo Nikolić

-         Marin Krstulović

-         Martina Gregov

-         Seka Kisić

-         Marija Kesovija

-         Dube Šimunović

-         Maja Bušlje

-         Mara Kolić

-         Ivana Bratoš

-         Marina Missori Barišić

-         Marc van Bloemen

-         Jelica Čučević

Predstavnici Zavoda za obnovu Dubrovnika koji sudjeluju u popisu:

Djelatnici:

-         Iva Carević Peković dipl.ing.građ.,univ.spec.aedif

-         Mihaela Skurić dipl.ing.građ.

-         Ivan Korda dipl.ing.građ.

-         Katarina Šilje

Osobe na stručnom osposobljavanju:

-         Petar Carević dipl.ing.građ.

-         Nikolina Puh dipl.iur

-         Martina Škrget ing.građ.

Vanjski stručni suradnik, izrađivač demografske analize i koautor Sociološke i demografske studije, izrađivač metodologije popisa stanovništva:

-         dr.sc. Sanja Klempić Bogati ( Institut za migracije i narodnost )

Vanjski suradnik, osoba zadužena za informiranje popisivača i građana unutar povijesne jezgre:

-         Petra Marčinko, sveučilišna prvostupnica etnologije, kulturne antropologije i sociologije

Posebno je važno napomenuti da će se tijekom i poslije popisa stanovništva poduzeti sve mjere osiguranja zaštite podataka kako se isti ne bi iznosili niti na bilo koji drugi način postali dostupni trećim osobama.

Podaci koji se prikupe prilikom popisa koristit će se isključivo u znanstvene svrhe. Popisnice koje u Zavod za obnovu predaju popisivači bit će pohranjene istog dana i čuvat će se u sefu Zavoda na vrijeme od 5 godina nakon obrade podataka, a nakon isteka tog vremena bit će uništene.

Svi popisivači i osobe koje su na bilo koji drugi način uključene u popis potpisale su izjavu o čuvanju tajnosti podataka.

Popisnice su koncipirane na način da se ne zadire u pitanje vjere, nacionalnosti niti financija. Sastoje se od dijela koji se odnosi na kućanstvo i stan te dijela koji se odnosi na stanovnika. Putem popisnica nastojat će se ustanoviti koliko stalnih stanovnika živi unutar povijesne jezgre, koliko privremenih stanovnika živi unutar povijesne jezgre, koliko ima kućanstava unutar povijesne jezgre te u kojem su stanju po pitanju instalacija, koja je dobna struktura stanovništva unutar povijesne jezgre, koliko ima onih koji imaju bilo kakav oblik invalidnosti ili bolesti te imaju li poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i sl….

Cilj je obradom popisnica, kada će svakoj osobi i kućanstvu u sustavu  biti pridružena šifra ( nema individualne interpretacije ), ustanoviti parametre koji su mjerljivi i usporedivi sa onima 2011 godine. Ovim internim popisom nastojat će se dublje obraditi problematika života unutar povijesne jezgre putem Sociološke i demografske studije, a zatim putem Plana upravljanja pronaći mjere i aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se poboljšala kvaliteta života unutar povijesne jezgre ali i definirala prava mjera eksploatacije u svrhu turizma.

Ovaj interni popis stanovništva legitiman je i sastavni je dio istraživanja koji se provodi za potrebe Sociološke i demografske studije. Dobrovoljan je i oni koji ne žele ne moraju u njemu sudjelovati. Međutim, što podaci budu točniji to će i mjere koje je potrebno poduzeti biti realnije i shodne svrsi.

Prilikom popisa jedini koji će trebati predočiti svoju osobnu iskaznicu su samo popisivači ( kako bi dokazali da su osoba koju je Zavod ovlastio putem dokumenta koji će također trebati predočiti tijekom popisa ).

Posljednja Sociološka i demografska studija izrađena je 80-ih godina, a naručio ju je Zavod za obnovu Dubrovnika. Podaci sa kojima ona raspolaže bit će mjerodavni za usporedbu sa podacima koje će donijeti ova nova studija koja bi trebala biti gotova u prvoj polovici 2017 godine.

Uzmemo li u obzir vremenski odmak u kojem se pristupa izradi ovakvog dokumenta valja naglasiti da je krajnje vrijeme za što aktivnijim uključivanjem u proces njegovog stvaranja. Slijedeću priliku da se na ovakav način uključe u kreiranje ovakvog dokumenta stanovnici povijesne jezgre možda neće dobiti tako brzo.

Pokazatelji Sociološke i demografske studije bit će baza za Plan upravljanja, ali i za bilo koju detaljniju prostorno plansku dokumentaciju. Zavod za obnovu Dubrovnika uložio je sve napore kako bi omogućio sudjelovanje vrlo širokom krugu sudionika.

Svi oni koji se još nisu uključili kroz radionice, fokus grupe ili intervjue imaju priliku sada se uključiti kroz ovaj popis stanovništva. Svi podaci koje skupimo od iznimne su važnosti i vrijednosti za Sociološku i demografsku studiju i Plan upravljanja.

Molimo građane da svojim odazivom pomognu u kreiranju što realnije slike života unutar povijesne jezgre. Jedino na taj način moći će se generirati mjere i rješenja u svrhu poboljšanja u odnosu na trenutno stanje.

Osvrt stručnjaka uključenih u izradu Sociološke i demografske studije i Plana upravljanja

"Analize iz 2011. godine kada je napravljen posljednji popis stanovništva u Republici Hrvatskoj, pokazale su vidljivi demografski trend pada broja stanovnika u dubrovačkoj povijesnoj jezgri. U nekim dijelovima Grada broj stanovnika u deset godina  pao je i do 30%. Brojke iz te godine pokazuju kako je 2116 stanovnika živjelo u 806 kućanstava. Realno, i tada je ta brojka bila manja, stoga je naš cilj detektirati stvarno stanje, ali i pronaći uzroke zašto se to događa. 2011. među stanovnicima u povijesnoj jezgri čak njih 23% bilo je starije od 65 godina života."

Dr.sc. Sanja Klempić Bogadi, Institut za migracije i narodnosti, izrađivač demografske analize u sklopu Sociološke i demografske studije

"Gradovi su i fizičke, materijalne strukture u prostoru, ali gradove čine i njihovi stanovnici, a oblikuje ih njihov način života i njihove vrijednosti. Prostor i ljudi čine nerazdvojivu cjelinu, stoga su stanovnici grada važna komponenta i važan akter u procesu čuvanja, planiranja i upravljanja urbanim vrijednostima.

Takav pristup planiranju prepoznat je i u Europskoj povelji o prostornom planiranju (2013.) čija je potpisnica i Republika Hrvatska, a koja u viziji europskih gradova za 21. stoljeće, proklamira principe socijalne kohezije i povezanosti: socijalnu ravnotežu, kulturnu raznolikost, uključivanje i osnaživanje zajednice, veze među generacijama, socijalni identitet, stanovanje i druge srodne teme koje nas upućuju na važnost lokalnog stanovništva i lokalne zajednice u cjelini. Planirati upravljanje gradom, bez točnih i pouzdanih podataka o njegovim stanovnicima bio bi, usudim se reći, uzaludan projekt.

Kako bismo odgovorili tim izazovima, u sklopu izrade ovog Plana, poduzeta su dva veća istraživanja. Jedno je sociološka analiza koja nam pruža uvid u stavove, mišljenja, aspiracije i svakodnevne navike stanovnika koji žive u gradskoj jezgri. Druga studija je demografska studija i ona čini svojevrstan temelj, početnu točku za interpretacije ovih rezultata.

Naime, poznato je da se popisi stanovništva u Hrvatskoj odvijaju u 10-godišnjim ritmovima, što u današnje vrijeme ne osigurava potrebno ažuriranje podataka. Promjene kojima su gradovi, a posebno Dubrovnik, danas izloženi – mijenjaju demografsku sliku grada puno brže.

Drugo, specifičnosti gradske jezgre u kojoj se isprepliću dva tipa stanovanja: stalno i povremeno traži od istraživača detaljnije i usmjerenije podatke koji se metodologijom službenog popisa teško mogu dobiti. Od demografske studije očekujemo stoga da nam ocrta autentičan portret lokalne zajednice i da nas opskrbi podacima o stanovništvu koji su nužni za uspješno planiranje i upravljanje jezgrom. I u tom segmentu projekt je ovisan o građanima, te se nadamo da će svi prepoznati da nose i dio odgovornosti za budućnost grada i aktivno se uključiti.

Grad jest složena socijalna struktura, i premda je jedinstvena cjelina,  sastoji se od različitih socijalnih skupina koje imaju različite, ponekad i suprotstavljene interese. Socijalno održivi i uspješan razvoj grada moguć je jedino kroz stalno balansiranje svih razlika i interesa i pronalaženje zajedničkog cilja. Pri tome svi sudionici, bez obzira na različita polazišta, imaju svoju ulogu i imaju dio odgovornosti."

Prof.dr.sc. Anka Mišetić, sociolog i demograf sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,     član Povjerenstva za izradu Plana upravljanja