O potresu
O potresu

Potres 1979.

U katastrofalnom potresu koji je intenzitetom 9-10° MCS zahvatio područje Crne Gore 15. travnja 1979. godine teško je stradalo područje općine Dubrovnik i dio općine Metković.

Jačina potresa u Dubrovniku iznosila je 7° MCS.

Izvještajem o šteti utvrdeno je, da je u toj katastrofi više ili manje oštećena 1.071 gradevina, uključujući fortifikacije, registrirane kao spomenik kulture.

Od tog ukupnog broja 33 su objekta fortifikacijska, (sa 149.142 m3), 106 je sakralnih objekata (površine 17.458 m2), 45 objekata raznih namjena (površine 36.713 m2), i 885 stambenih i poslovnih objekata (površine 260.619 m2). 24. svibnja 1979. godine još jedan potres zahvatio je Dubrovnik jačinom od 6° MCS.

Opseg rušenja, odnosno oštećenja u pojedinim područjima općine Dubrovnik zavisio je o jačini potresa koji je zahvatio pojedina uža područja, kao i o sastavu temeljnog tla pojedinih objekata. Kako to svjedoče uništeni i oštećeni objekti, najviše je stradalo područje Konavala, Župe dubrovačke, povijesna jezgra s područjem Pile i Ploče, Rijeka Dubrovačka, Slano i Ston. Na ostalom području evidentirane su manje štete.

Na izvangradskom području (Konavle, Župa dubrovačka) uglavnom su stradala naselja na padinama brda, građena bez seizmičke zaštite. Uništeno je više od 80% stambenog prostora.

U gradu Dubrovniku najviše je oštećena stara gradska jezgra (stanovi, javne zgrade, zdravstvene i kulturne ustanove, trgovinski i ugostiteljski prostori, sve spomenici najviše kategorije). Izrazito velika oštećenja javila su se na području Rijeke dubrovačke, Slanoga i Stona, koji su formirani na prirodno ili mehaničko nasutim terenima. Od ukupnog broja svih oštećenih objekata 89% površina se odnosi na oštećenja spomenika kulture najviše kategorije, za koje ne možemo postavljati pitanje trajnosti, amortizacije, iskoristivosti i druga "praktična" pitanja iz klasične procjene građevinskih vrijednosti, jer se radi o drugim kategorijama - kulturološkim, simboličkim, povijesnim; unikatnim vrijednostima, graditeljskom i kulturnom bogatstvu od nacionalnog znacaja. Upravo zato je općina Dubrovnik naručila izradu elaborata o procjeni štete. Elaborat su izradile institucije koje su izvršile procjenu štete u Crnoj Gori i na primjeru grada Budve, Kotora i ostalih potresom oštećenih područja u Crnoj Gori izradile metodu za procjenu šteta na spomenicima kulture, koje je prihvatio Međurepublički skup stručnjaka za procjenu šteta. Taj se elaborat sastoji od 25 u platno uvezanih knjiga, a obuhvaća svih 1.071 oštećenih objekata.

Najdelikatnija je bila procjena šteta na spomenicima kulture. Naime, ovdje nisu vrijedili uobičajeni kriteriji, koji se primjenjuju za druge objekte. Nije se moglo primijeniti utvrđivanje vrijednosti objekta umanjivanjem njegove vrijednosti (amortizacija), budući da se vrijednost spomenika kulture s godinama povećava.

Revalorizirana procjena ukupne štete u 1980. godini iznosila je 436.437.380 USD

(Izvješće o radu Zavoda za obnovu Dubrovnika 1979.-1992.).