Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika
ZAKON O OBNOVI SPOMENIČKE CJELINE DUBROVNIKA I DRUGIH NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA U OKOLICI DUBROVNIKA

(Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine", broj 21/86, 33/89, 26/93 -Zakon o izmjenama i dopunama kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje, 128/99, 19/14 i 32/14 - RUSRH i 99/14)

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.
Radi osiguranja posebnih uvjeta za trajno očuvanje i obnovu povijesno-kulturnih dobara staroga dubrovačkog grada i otklanjanja štetnih uzroka koji ugrožavaju njegove vrijednosti kao i radi otklanjanja posljedica potresa i zaštite od potresa, stari dubrovački grad, sa svim povijesnim dijelovima, proglašava se, kao povijesno-kulturno dobro, spomeničkom cjelinom.
Područje spomeničke cjeline iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća stari dubrovački grad i njegove povijesne dijelove i to: Danče, Park Gradac, te područje omeđeno Ulicom od Gradca do zgrade bivše Dječje bolnice, Ulicom dr. Ante Starčevića, Ulicom Miha Klaića, Bogišićevom ulicom, Zagrebačkom ulicom, Trogirskom ulicom, Kamenarskom ulicom, Ulicom Gornji Kono, Pute od Križa, Jadranskom turističkom cestom, Ulicom Vicka Lovrina te putem Frana Supila (u daljnjem tekstu: spomenička cjelina).
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obnovu spomeničke cjeline primjenjuju se i na obnovu ljetnikovaca i drugih nepokretnih kulturnih dobara na području IX. seizmičke zone (Rijeka Dubrovačka, Župa Dubrovačka, Konavle, Elafiti te Dubrovačko primorje), obuhvaćeni programima obnove ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika.

Članak 2.
Pod obnovom, prema ovome Zakonu, smatraju se sve aktivnosti u smislu očuvanja, održavanja i revitalizacije, koje podrazumijevaju sanaciju, konzervaciju, restauraciju i rekonstrukciju građevina i prostora unutar spomeničke cjeline, a provodi se prema odredbama ovoga Zakona, Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje.

Članak 3.
Obnovom spomeničke cjeline osigurat će se očuvanje njezinih izvornih, urbanističko-arhitektonskih, spomeničkih, umjetničkih i estetskih vrijednosti te u skladu s tim konstruktivno i namjensko osposobljavanje građevina za trajno korištenje, kao i moguće unošenje novih sadržaja koji proizlaze iz suvremenih potreba stanovanja te obavljanje gospodarskih, kulturnih i drugih djelatnosti.

Članak 4.
Spomenička cjelina i njezina obnova od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

Članak 5.
(Brisan.)

Članak 6.
Obnova spomeničke cjeline provodi se prema programima obnove spomeničke cjeline u skladu s postojećim dokumentima prostornog uređenja i propisima kojima je uređena gradnja građevina.
Programi obnove spomeničke cjeline donose se kao srednjoročni i godišnji programi.
Srednjoročni program obnove spomeničke cjeline donosi se za razdoblje od pet godina.

Članak 7.
Godišnji program obnove spomeničke cjeline određuje mjere i aktivnosti u ostvarivanju obnove spomeničke cjeline tijekom godine po pojedinim programima, odnosno projektima, te utvrđuje sredstva potrebna za njihovo izvođenje.
Sastavni dio godišnjeg programa čini financijski plan sredstava za obnovu spomeničke cjeline.

Članak 8.
Programe obnove spomeničke cjeline donosi Upravno vijeće Zavoda po prethodno pribavljenoj suglasnosti osnivača Zavoda.
Na prijedloge programa obnove spomeničke cjeline (godišnji i srednjoročni) prije upućivanja na suglasnost osnivačima treba pribaviti suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku i upravnog tijela županije nadležnog za poslove zaštite prirode.

Članak 9.
Srednjoročni programi obnove spomeničke cjeline sadrže osobito:
– ocjenu stanja spomeničke cjeline,
– ciljeve obnove spomeničke cjeline,
– pregled aktivnosti u obnovi spomeničke cjeline,
– pregled (broj, veličinu, sadašnju namjenu) građevina iz programa obnove,
– prikaz i ocjenu stanja građevina iz programa obnove,
– načelni prikaz potrebnih intervencija i procjenu sredstava za provođenje programa obnove spomeničke cjeline,
– srednjoročni plan praćenja seizmičke aktivnosti na području spomeničke cjeline.

Članak 10.
(Brisan.)

Članak 11.
Stručne i druge poslove pripreme, organiziranja i provođenja programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika obavlja Zavod za obnovu Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Zavod).
Zavod se osniva sredstvima koja čine nekretnine na kojima je na dan stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96. i 68/98.) bio upisan kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja Zavod za obnovu Dubrovnika, kao upravna organizacija sa svojstvom pravne osobe, te drugim sredstvima (nekretnine, pokretnine, novčana sredstva i prava) koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona čine imovinu Zavoda za obnovu Dubrovnika.
Osnivači Zavoda su Grad Dubrovnik s udjelom od 55%, Republika Hrvatska s udjelom od 35% i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 10%. Međusobni odnosi osnivača i odnosi osnivača sa Zavodom uredit će se posebnim ugovorima.
Osnivačka prava u ime Republike Hrvatske obavlja Vlada Republike Hrvatske, u ime Grada Dubrovnika gradonačelnik Grada Dubrovnika, a u ime Dubrovačko-neretvanske županije župan Dubrovačko-neretvanske županije.

Članak 12.
Zavod je javna ustanova, i na nju se primjenjuju propisi o ustanovama, ako ovim Zakonom pojedina pitanja nisu drugačije uređena.
Sjedište Zavoda je u Dubrovniku, Cvijete Zuzorić 6.
Zavod svoju djelatnost obavlja kao javnu službu.
Zavod u obavljanju svoje djelatnosti ima javne ovlasti propisane ovim Zakonom, a izvršava ih sukladno odredbama ovoga Zakona i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Zavod ima Statut kojim se uređuju pitanja određena ovim Zakonom i Zakonom o ustanovama. Statut Zavoda donosi Upravno vijeće uz prethodnu suglasnost osnivača Zavoda.

Članak 13.
Zavod osobito obavlja stručne poslove dokumentiranja, organiziranja prethodnih radova, istraživanja i pripremnih radova te obnove spomeničke cjeline, izradu procjene investicijskih programa, poslove u vezi s ustupanjem radova na obnovi, poslove stručnoga nadzora nad izvođenjem radova sukladno programu obnove, praćenje izvršenja investicijskih programa u pogledu trošenja sredstava, dinamike i rokova izvođenja radova, usklađivanje rada – koordinaciju sudionika u obnovi spomeničke cjeline, kao i druge poslove određene ovim Zakonom.
Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka Zavod obavlja i poslove čuvanja cjelokupne dokumentacije postojećega stanja građevina spomeničke cjeline, a posebno projektne dokumentacije vezane uz obnovu, informacijskoga centra vezano uz praćenje i raščlambu podataka o obnovi, pripreme programa u svrhu prikupljanja sredstava (pronalaženje donacija i drugih investitora), promidžbe projekata, metoda i planova obnove spomeničke cjeline i drugih nepokretnih kulturnih dobara, te potiče znanstveni rad suradnjom sa znanstvenim ustanovama i institucijama vezano uz metode i stručni pristup obnovi.
Poslove iz stavka 1. ovoga članka Zavod može obavljati ako ispunjava uvjete propisane propisima kojima su uređeni prostorno uređenje i gradnja.

Članak 14.
Zavod svoju djelatnost ne obavlja s ciljem stjecanja dobiti. Ako Zavod obavljajući svoju djelatnost ostvari dobit, dobit će se upotrijebiti isključivo za obavljanje djelatnosti i razvoj djelatnosti Zavoda u skladu sa statutom Zavoda.
Zavod odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.
Osnivači Zavoda odgovaraju za obveze Zavoda solidarno i neograničeno.
Gubici Zavoda pokrivaju se iz sredstava Zavoda, a osnivači mogu donijeti odluku da gubitke pokrivaju do postotka svoga osnivačkog udjela.
Zavod ne može stjecati ili otuđivati nekretnine, niti sklapati pravne poslove u vrijednosti preko 2.000.000,00 kuna bez suglasnosti osnivača.

Članak 14a.
Zavodom upravlja Upravno vijeće Zavoda.
Upravno vijeće Zavoda čine predsjednik i šest članova.
Predsjednika i dva člana Upravnog vijeća imenuje i razrješava gradonačelnik Grada Dubrovnika, dva člana imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske te po jednog člana župan Dubrovačko-neretvanske županije i zaposlenici Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Članak 14b.
Upravno vijeće Zavoda donosi programe obnove spomeničke cjeline, uključujući godišnji financijski plan, nadzire njihovo izvršavanje, donosi godišnji obračun, donosi odluke o raspolaganju imovinom i drugim pravnim poslovima, kada vrijednost prelazi 2.000.000,00 kuna, te obavlja druge poslove određene ovim Zakonom i statutom Zavoda.
Upravno vijeće donosi odluke većinom glasova svojih članova.

Članak 14c.
Ravnatelja Zavoda imenuje i razrješava predstavničko tijelo Grada Dubrovnika, uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za kulturu, a nakon pribavljenog mišljenja župana Dubrovačko-neretvanske županije.
Ravnatelja se imenuje na vrijeme od 4 (četiri) godine i može biti ponovno imenovan na istu dužnost.
Za ravnatelja Zavoda može biti imenovana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačen studij i ispunjava ostale uvjete propisane Statutom Zavoda.

Članak 14d.
Ravnatelj Zavoda obavlja poslove koje prema odredbama Zakona o ustanovama obavlja ravnatelj ustanove te druge poslove određene ovim Zakonom i Statutom Zavoda.

Članak 14e.
Zbog specifičnosti i složenosti radova na obnovi spomeničke cjeline, a radi rješavanja stručnih pitanja, Zavod ima Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika.
U Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika Upravno vijeće imenuje stručnjake iz područja zaštite graditeljske baštine, a po jednoga predstavnika imenuju središnja tijela državne uprave nadležna za kulturu, zaštitu okoliša i prirode, graditeljstvo i prostorno uređenje, Grad Dubrovnik, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera graditeljstva, Društvo konzervatora Hrvatske i Društvo prijatelja dubrovačke starine.
Broj članova Stručno-savjetodavnoga povjerenstva za obnovu Dubrovnika, mandat njegovih članova i druga pitanja vezana uz njegov rad pobliže se uređuju Statutom Zavoda.
Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika može započeti s radom kada je imenovana većina njegovih članova.

Članak 14f.
Statutom Zavoda mogu se odrediti i druga stručna vijeća ili drugi kolegijalni stručni organi Zavoda ili drugi nadzorni i savjetodavni organi, njihov sastav, mandat i njihovi poslovi, te stručni voditelji određenih poslova iz djelokruga Zavoda te uvjeti koje moraju ispunjavati.
Odluke o osnivanju stručnih vijeća ili drugih kolegijalnih stručnih organa Zavoda ili drugih nadzornih savjetodavnih organa donosi Upravno vijeće Zavoda na prijedlog ravnatelja, a odluke o imenovanju i razrješenju stručnih voditelja donosi ravnatelj Zavoda.
Prava i obveze vlasnika i drugih imatelja građevina i Zavoda u obnovi spomeničke cjeline

Članak 15.
Na prava i obveze vlasnika te ovlaštenika prava i drugog imatelja građevine unutar spomeničke cjeline primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisi iz područja prostornog uređenja i gradnje te drugi propisi.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se u slučajevima kada vlasnik te ovlaštenik prava i drugi imatelj građevine unutar spomeničke cjeline imaju pravo i dužnost obnove građevine unutar spomeničke cjeline.

Članak 16.
Vlasnik građevine unutar spomeničke cjeline ima pravo na obnovu građevine i dužnost obnoviti građevinu u smislu članka 2. ovoga Zakona kada je obnova građevine utvrđena godišnjim programom obnove.
Zavod je dužan obavijestiti vlasnike građevina koje su predviđene za obnovu godišnjim programom.
Obavijest iz stavka 2. ovoga članka obvezno se izdaje putem sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče Zavoda te putem mrežnih stranica Zavoda.
Za pripremu i izvođenje radova obnove utvrđenih godišnjim programom obnove spomeničke cjeline, na cjelini koja se sastoji od više zgrada (blok zgrada), a koje vlasnik dijela bloka nije u mogućnosti izvesti izdvojeno, vlasnik građevine ima pravo na obnovu i dužan je Zavodu omogućiti poduzimanje svih potrebnih aktivnosti obnove (izradu tehničke i druge dokumentacije, provođenje pripremnih istražnih radova i obnovu građevine).
Za pripremu i izvođenje radova obnove utvrđenih godišnjim programom obnove spomeničke cjeline na građevini (zgradi) kao cjelini, vlasnik građevine ima dužnost obnoviti građevinu. Ako vlasnik građevine ne pristupi obnovi građevine, odnosno ne obavijesti Zavod o namjeri radova u roku od tri mjeseca od dana objave godišnjeg programa obnove spomeničke cjeline Zavod može pristupiti izvođenju radova.
Vlasniku koji je odsutan i ne zna mu se boravište, a nema ovlaštenog zastupnika ili je nepoznat, nadležno tijelo iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na prijedlog Zavoda postavit će privremenog skrbnika.

Članak 17.
Programom obnove spomeničke cjeline mogu se utvrditi sljedeći radovi:
– radovi seizmičkog ojačanja i prateći konzervatorsko-restauratorski radovi na građevinama u spomeničkoj cjelini zbog direktnih oštećenja uzrokovanih seizmičkim aktivnostima;
– radovi kojima se postiže zaštita i očuvanje bitnih spomeničkih svojstava oštećenih građevina u spomeničkoj cjelini (krov, fasada, kamena plastika, vanjska stolarija) vezano uz sekundarna oštećenja posredno uzrokovana seizmičkim aktivnostima i ratnim djelovanjima.
Programom obnove spomeničke cjeline također se mogu utvrditi radovi obnove komunalne infrastrukture unutar spomeničke cjeline.

Članak 18.
Kada su godišnjim programom obnove spomeničke cjeline utvrđeni radovi iz članka 17. ovoga Zakona, njihove troškove Zavod financira iz programa obnove spomeničke cjeline.

Članak 19.
(Brisan.)

Članak 20.
Kada je godišnjim programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obveza obnove komunalne infrastrukture unutar spomeničke cjeline, Zavod ima položaj investitora i snosi troškove radova na njenoj obnovi.

Članak 21.
U slučaju otuđenja građevine u koju je Zavod uložio sredstva osobama koje ne pripadaju prvom nasljednom redu vlasnika građevine, vlasnik građevine dužan je prije otuđenja vratiti iznos uloženih sredstava uplatom u korist Zavoda.
Za osiguranje naplate sredstava iz stavka 1. ovoga članka Zavod stječe zakonsko založno pravo u trajanju od 15 godina kojim osigurava namirenje troškova u visini sredstava kojima je sudjelovao u snošenju troškova obnove građevine.
Zavod ima pravo i obvezu u zemljišnim knjigama upisati zakonsko založno pravo iz stavka 2. ovoga članka na nekretnini u koju su uložena sredstva Zavoda.

Članak 22.
Kada je programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obnova građevine, odnosno poduzimanje svih potrebnih aktivnosti obnove, smatra se da je utvrđen interes Republike Hrvatske za izvođenje radova obnove.
Kada je programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obnova građevine, vlasnik građevine, Zavod i izvođač radova stječu pravo služnosti prilaza i prijevoza ljudi i tereta, postavljanja naprava ili uređaja koji služe gradnji, ugradnje i rekonstrukcije vodova i uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na zemljištu koje pripada susjednim građevinama ili drugom zemljištu i građevinama na kojima je nužna ovakva služnost da bi se mogli izvoditi radovi i građevina koja se obnavlja privesti uporabi.
Odredba stavka 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i kada je programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obnova komunalne infrastrukture unutar spomeničke cjeline.

Članak 23.
(Brisan.)

Članak 24.
(Brisan.)

Članak 25.
Radi osiguranja stručnih uvjeta za obnovu građevina unutar spomeničke cjeline, imatelji stručne dokumentacije, studija podloga i drugih znanstvenih ili stručnih dokumenata koji se odnose na građevine spomeničke cjeline dužni su privremeno predati, odnosno na drugi način omogućiti, Zavodu njihovo korištenje u svrhu izrade programa obnove spomeničke cjeline i drugih nepokretnih kulturnih dobara te izrade potrebne tehničke i druge dokumentacije za obnovu građevina spomeničke cjeline.
Za privremeno korištenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka imatelji nemaju pravo na naknadu.

Članak 26.
Prethodni pripremni radovi obnove spomeničke cjeline, pored prethodnih i pripremnih radova prema drugim propisima, obuhvaćaju osobito:
– izradu dokumentacije o postojećem stanju građevina,
– prethodna arhivska, arheološka, konzervatorska istraživanja, seizmološka i ostala istraživanja,
– preventivnu zaštitu nalaza,
– izradu konzervatorskih elaborata, uputa i smjernica za obnovu,
– istraživanje konstruktivnog sistema građevina, uključujući temelje i temeljno tlo,
– izradu tehničke dokumentacije za obnovu u svim fazama prilagođene specifičnostima svakoga spomenika,
– izradu programa obnove s procjenom potrebnih financijskih sredstava po objektima, ukupno ili po fazama.

Članak 27.
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju stručne poslove u svezi s prostornim uređenjem i projektiranjem obnove spomeničke cjeline dužne su osigurati sudjelovanje nadležnog tijela iz članka 6. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 28.
Za svaku građevinsku cjelinu iz programa obnove (građevina, niz, blok) izrađuje se analiza otpornosti postojećega konstruktivnog sistema na potres. Planirani stupanj ojačanja mora zadovoljiti barem postojeću razinu otpornosti konstruktivnoga sistema na potres.

Članak 29.
(Brisan.)

Članak 30.
Ako se prilikom obnove, odnosno rekonstrukcije građevine unutar spomeničke cjeline ne mogu ispuniti neki od temeljnih zahtjeva za građevinu, bez narušavanja njezinih bitnih konstruktivnih, arheoloških, umjetničkih, estetskih ili drugih oblikovnih svojstava, građevina će se rekonstruirati prema propisu kojim se uređuje gradnja, a na konstrukciju će se primijeniti članak 28. ovoga Zakona.

Članak 31.
(Brisan.)

Članak 32.
(Brisan.)

Članak 33.
(Brisan.)

Članak 34.
(Brisan.)

Članak 35.
(Brisan.)

Članak 36.
(Brisan.)

Članak 37.
(Brisan.)

Članak 38.
(Brisan.)

Članak 39.
(Brisan.)

Članak 40.
(Brisan.)
Članak 41.
(Brisan.)

Članak 42.
(Brisan.)

VI. SREDSTVA ZA OBNOVU SPOMENIČKE CJELINE

Članak 43.
Grad Dubrovnik, Republika Hrvatska i Dubrovačko-neretvanska županija osiguravaju u svojim godišnjim proračunima, razmjerno postotku svojih osnivačkih udjela plaće i materijalna sredstva potrebna za rad Zavoda.
Za programe zaštite kulturnih dobara sredstva osigurava Grad Dubrovnik od ukupnog neto prihoda u visini od najmanje 50% neto prihoda koji Grad Dubrovnik ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina uključujući i sljedeće troškove:
– geoloških, geomehaničkih, konstrukcijskih i drugih istraživanja koja prethode sanaciji građevina i prostora unutar spomeničke cjeline,
– seizmičkog ojačanja građevina unutar spomeničke cjeline,
– izgradnje i saniranja komunalne infrastrukture spomeničke cjeline,
– izrade studija, programa, projekata, tehničke i druge stručne dokumentacije u fazi pripreme.
Sredstva iz stavka 2. ovoga članka Grad Dubrovnik doznačuje na račun Zavoda po zahtjevu za isplatu i pravdanju utrošenih sredstava, a sve u skladu s odredbama Zakona o proračunu.
Ako se ostvari višak sredstava na način da sva sredstva nisu utrošena za ugovorene stavke godišnjega programa, ona se prenose u sljedeću godinu. U tom će slučaju u sljedećoj godini Grad Dubrovnik uplatiti sredstava na račun Zavoda, sukladno ovome Zakonu, umanjena za iznos prenesenih sredstava.
Ostali će osnivači osigurati sredstva za rad Zavoda i obavljanje njegove djelatnosti ako sredstva koja Grad Dubrovnik osigurava po osnovi prodaje ulaznica značajno podbace iz objektivnih razloga na koje se nije moglo utjecati.
Prilikom donošenja godišnjega programa obnove osnivači su dužni zaključiti ugovor o međusobnim odnosima osnivača, kao i osnivača sa Zavodom, a tijekom godine može se prema potrebi sklopiti dodatak tom ugovoru.

Članak 44.
Pored sredstava iz članka 43. ovoga Zakona, sredstva za ostvarenje programa obnove spomeničke cjeline osiguravaju se od:
1. sredstava vlasnika ili korisnika građevina na području spomeničke cjeline,
2. zaklada, legata i fundacija osnovanih za očuvanje i obnovu staroga dubrovačkog grada u zemlji i inozemstvu, te sponzorstva, darovanja i drugih potpora,
3. sredstava jedinica lokalne samouprave područja IX. seizmičke zone Dubrovačko-neretvanske županije,
4. drugih sredstava utvrđenih zakonom ili drugim propisima.

Članak 45.
(Brisan.)

Članak 46.
(Brisan.)

Članak 47.
(Brisan.)

Članak 48.
(Brisan.)

Članak 49.
(Brisan.)

Članak 50.
(Brisan.)

Članak 51.
(Brisan.)

Članak 52.
(Brisan.)

Članak 53.
(Brisan.)

Članak 54.
(Brisan.)

Članak 55.
(Brisan.)

Članak 56.
(Brisan.)

Članak 57.
(Brisan.)

Članak 58.
(Brisan.)

Članak 59.
(Brisan.)

VII. NADZOR

Članak 60.
Upravni i inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona te stručni nadzor nad radom Zavoda obavljaju središnja tijela državne uprave nadležna za graditeljstvo i prostorno uređenje te kulturu, svako u okviru svojega djelokruga.

Članak 61.
(Brisan.)

Članak 62.
(Brisan.)

Članak 63.
(Brisan.)

Članak 64.
(Brisan.)

Članak 65.
(Brisan.)

Članak 66.
(Brisan.)

IX. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona ravnatelj upravne organizacije Zavod za obnovu Dubrovnika postaje i privremeni ravnatelj Javne ustanove Zavod za obnovu Dubrovnika ovlašten da pod nadzorom osnivača obavi pripreme za početak rada javne ustanove, a posebno podnese prijavu za njen upis u sudski registar.
Danom upisa u sudski registar počinje s radom javna ustanova Zavod za obnovu Dubrovnika, a prestaje s radom Zavod za obnovu Dubrovnika osnovan Zakonom o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (Narodne novine«, br. 21/86., 33/89. i 26/93.), kao upravna organizacija sa svojstvom pravne osobe.
Javna ustanova Zavod za obnovu Dubrovnika danom upisa u sudski registar kao pravni sljednik upravne organizacije Zavod za obnovu Dubrovnika i preuzima njena prava i obveze, sredstva i zaposlenike.

Članak 68.
Upravno vijeće Zavoda donijet će Statut Zavoda u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Upravno vijeće Zavoda i ravnatelj Zavoda donijet će akte koje donose prema odredbama ovoga Zakona, Zakona o ustanovama i odredbama drugih zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Statuta Zavoda.

Članak 69.
Zavod je obvezan zatražiti utvrđenje vlasništva i upis svog vlasništva u zemljišnim knjigama za sve građevine i druge nekretnine koje su pribavljene sredstvima za obnovu ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, odnosno koje će biti pribavljene sredstvima za obnovu spomeničke cjeline Dubrovnika.

Članak 70.
Odredbe Statuta Zavoda za obnovu Dubrovnika, osnovanog kao upravna organizacija sa svojstvom pravne osobe, i odredbe njegovih drugih općih akata, ako nisu suprotne odredbama ovoga Zakona i Zakona o ustanovama, primjenjivat će se do donošenja Statuta javne ustanove Zavod za obnovu Dubrovnika i njenih općih akata.

Članak 71.
(Brisan.)

Član 72.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u »Narodnim novinama«.

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica Suda, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 4. ožujka 2014. donio je

RJEŠENJE

(„Narodne novine", broj 32/14)

I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 36. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (»Narodne novine« broj 19/14.).
II. Na temelju članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o suglasnosti s Ustavom članka 36. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (»Narodne novine« broj 19/14.), privremeno se obustavlja izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju osporene zakonske odredbe.
III. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Društvo prijatelja dubrovačke starine iz Dubrovnika, Gundulićeva poljana 2, koje zastupa predsjednik Denis Orlić, a njega po punomoći zastupaju Danijela Badurina, odvjetnica iz Dubrovnika i Nino Reskušić, odvjetnik iz Zagreba (u daljnjem tekstu: predlagateljica), podnijela je 25. veljače 2014. prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 36. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (»Narodne novine« broj 19/14., u daljnjem tekstu: ZI ZoSCD).
ZI ZoSCD donio je Hrvatski sabor na sjednici održanoj 31. siječnja 2014. Objavljen je u »Narodnim novinama« broj 19 od 12. veljače 2014., a stupio je na snagu 20. veljače 2014.
2. Osporeni članak 36. ZI ZoSCD-a glasi:
»Članak 36.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona upravljanje i gospodarenje dubrovačkim gradskim zidinama kao javnim dobrom u općoj upotrebi preuzima Grad Dubrovnik te prestaju sva prava trećih osoba koje su po bilo kojoj osnovi (ugovoru i dr.) koristile, upravljale ili gospodarile gradskim zidinama.
Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona bez pravnog učinka i ništetni su svi pravni poslovi sklopljeni u svrhu upravljanja, korištenja ili gospodarenja dubrovačkim gradskim zidinama.
Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ugovori o zakupu poslovnih prostora i površina na dubrovačkim gradskim zidinama koje je sklopilo Društvo prijatelja dubrovačke starine s trećim osobama, ostaju na snazi, s tim da u pravni položaj zakupodavca stupa Grad Dubrovnik.
Društvo prijatelja dubrovačke starine dužno je predati u posjed Gradu Dubrovniku gradske zidine odnosno sve nekretnine dubrovačkog fortifikacijskog sustava koje koristi i kojima upravlja, a koje nekretnine su u vlasništvu Grada Dubrovnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, s cjelokupnom dokumentacijom.
Ako Društvo prijatelja dubrovačke starine ne preda u posjed Gradu Dubrovniku nekretnine iz stavka 4. ovoga članka u propisanom roku, Grad Dubrovnik zatražit će od javnog bilježnika da pozove Društvo prijatelja dubrovačke starine na predaju posjeda. Ako Društvo prijatelja dubrovačke starine i po pozivu javnog bilježnika ne preda posjed nekretnina, javni bilježnik će sastaviti zapisnik u formi javnobilježničkog akta u kojem će utvrditi da je Društvo prijatelja dubrovačke starine pozvano na predaju posjeda gradskih zidina, odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava sukladno ovome Zakonu, te da je odbilo predati njihov posjed Gradu Dubrovniku.
Zapisnik sastavljen po javnom bilježniku iz stavka 5. ovoga članka je ovršna isprava u smislu propisa kojim se uređuje ovrha.
Na temelju zapisnika iz stavka 5. ovoga članka Grad Dubrovnik zatražit će pred nadležnim sudom protiv Društva prijatelja dubrovačke starine ovrhu radi predaje u posjed gradskih zidina, odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava iz stavka 4. ovoga članka. Ovršni postupak je hitan.
Zemljišnoknjižni sud će po službenoj dužnosti izvršiti brisanje uknjižbe prava plodouživanja u korist Društva prijatelja dubrovačke starine, Dubrovnik, Gundulićeva poljana br. 2., upisanom na teret k.č.br. 2642/1, zemljišnoknjižno tijelo VI., zk.ul. 43, k.o. Dubrovnik.
Društvo prijatelja dubrovačke starine dužno je predati Gradu Dubrovniku i novčana sredstva namijenjena za obnovu gradskih zidina odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava iz stavka 4. ovoga članka, a koja još nisu utrošena u tu svrhu, a sve to u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.«
3. Predlagateljica u opširnom prijedlogu smatra da osporeni članak 36. ZI ZoSCD-a nije suglasan s člancima 3., 4., 5., 14., 16., 18., 29. stavkom 1., 48. stavkom 1., 50., 52., 69. stavkom 3., 90. stavkom 4. i 114. Ustava.
Predlagateljica ističe da je Zakon o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (»Narodne novine« broj 21/86., 33/89., 26/93. i 128/99., u daljnjem tekstu: ZoSCD) donesen u cilju obnove ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, koji je određen »u članku čl. 1. toga zakona kao osiguranje posebnih uvjeta za trajno očuvanje i obnovu povijesno-kulturnih dobara te otklanjanje posljedica potresa i zaštite od potresa iz kojeg razloga je povijesna jezgra Dubrovnika trajno proglašena ugroženom spomeničkom cjelinom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.«
3.1. ZoSCD-om je Zavod za obnovu Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Zavod) određen nositeljem stručnih i drugih poslova organiziranja programa provođenja obnove spomeničke cjeline Dubrovnika. Osnivači Zavoda su Republika Hrvatska s udjelom od 60% te Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelima od po 20% svaki (članak 11. stavak 2. ZoSCD-a). Financiranje sredstava za rad Zavoda kao i sredstava za ostvarenje programa obnove spomeničke cjeline uređeno je člancima 43. i 44. ZoSCD-a. Prema članku 32. ZI ZOUSCD-a (kojim je izmijenjen članak 44. ZOUSCD-a), Republika Hrvatska, Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija osiguravaju u svojim godišnjim proračunima, razmjerno postotku svojih osnivačkih udjela, u skladu s godišnjim programom obnove spomeničke cjeline, sredstva za rad Zavoda i snošenja troškova:
»– geoloških, geomehaničkih, konstrukterskih i drugih istraživanja koja prethode sanaciji građevina i prostora unutar spomeničke cjeline,
– seizmičkog ojačanja građevina unutar spomeničke cjeline,
– izgradnje i saniranja komunalne infrastrukture spomeničke cjeline,
– izrade studija, programa, projekata, tehničke i druge stručne dokumentacije u fazi pripreme.«
Pored navedenih sredstava iz članka 43. ZoSCD-a koje osiguravaju osnivači Zavoda, sredstva za ostvarenje programa obnove spomeničke cjeline osiguravaju se i od:
»1. sredstava vlasnika ili korisnika građevina na području spomeničke cjeline,
2. organiziranih obilazaka spomeničke cjeline i boravišne pristojbe,
3. zaklada, legata i fundacija osnovanih za čuvanje i obnovu starog dubrovačkog grada u zemlji i inozemstvu, te sponzorstva, darovanja i drugih potpora,
4. sredstava jedinica lokalne samouprave područja IX. seizmičke zone Dubrovačko-neretvanske županije,
5. drugih sredstava utvrđenih zakonom ili drugim propisima.«
3.2. Predlagateljica ističe da je »Društvo prijatelja dubrovačke starine neovisna nevladina, neprofitna građanska udruga, osnovana 1952. godine u svrhu očuvanja, zbrinjavanja i promicanja bogate i slojevite dubrovačke kulturne baštine.« Tome dodaje:
»Društvo je nastalo prije osnutka institucionalizirane službe zaštite spomenika u Dubrovniku, u vrijeme etabliranja komunističkog režima u tadašnjoj Jugoslaviji, što je bilo ravno podvigu, uzme li se u obzir funkcioniranje Društva kao udruge građana.
Poniklo iz lokalne, ali i europske tradicije građanskih društava za čuvanje i popularizaciju, istraživanje i obnovu spomenika, a zahvaljujući znanju, entuzijazmu, ljubavi i svijesti o važnosti goleme, jedinstvene baštine i osjećaja pripadnosti Gradu (Dubrovniku) svojih osnivača, Društvo prijatelja dubrovačke starine stvorilo je svima razumljiva načela i utvrdilo ciljeve svojega djelovanja.
Tu pozitivnu energiju nakon II. Svjetskog rata usmjerio je u okvire općeg dobra zaslužni konzervator, gospar Lukša Beritić, suosnivač, prvi predsjednik i doživotni počasni predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine. Njegovim nastojanjem i ugledom istraživača, operativca, pisca i zaljubljenika u zavičaj – postignuto je povjerenje društvene zajednice koje je Društvu povjerilo održavanje i upravljanje najvelebnijim spomenikom Grada, dubrovačkim gradskim zidinama.
Aktivnim i kontinuiranim, a volonterskim radom, uz respektabilne rezultate, uspostavljena je paradigma: novci koji se ubiru od posjeta zidinama isključivo se reinvestiraju u obnovu, istraživanje i prezentaciju spomenika, dakle vraćaju se spomeniku, ostaju u Dubrovniku. To etičko načelo postalo je temeljem uspješnog rada Društva prijatelja dubrovačke starine koje je rezultiralo činjenicom da dubrovačke zidine danas predstavljaju jedan od najpoznatijih i najbolje očuvanih fortifikacijskih sustava u svijetu.
(...)
Od samog osnutka Društva pa sve do danas inicijativa u zaštiti dubrovačke spomeničke i materijalne baštine na državnoj razini povjerena je upravo Društvu prijatelja dubrovačke starine kao udruzi civilnog društva, a nakon potresa 1979 g. radi otklanjanja šteta nastalih potresom Osnovnim zakonom je osnovala i zasebna javna ustanova u državnom vlasništvu – Zavod za obnovu Dubrovnika, čiju primarnu djelatnost, definiranu Zakonom o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika čine poslovi ojačanja fizičkih struktura Grada (blokova zgrada) na potres.
Republika Hrvatska preuzela je i dalje razvijala ovakav pravni okvir pa je Društvo prijatelja dubrovačke starine sve do danas nastavilo svoj ugovorni odnos sa Gradom Dubrovnikom, sukladno kojemu je ono upravljalo i gospodarilo Dubrovačkim fortifikacijskim sustavom, a novac uprihođen od ulaznica koristilo strogo namjenski za obnovu gradskih zidina i ostale materijalne baštine Dubrovačko-neretvanske županije. Istodobno, Zavod za obnovu Dubrovnika kao javna ustanova nastavio je obavljati svoje specifične poslove obnove spomeničke cjeline vezane uz osnaženje fizičkih struktura Grada na potres.«
3.3. Predlagateljica dalje navodi da je njezin odnos s Gradom Dubrovnikom bio riješen nizom ugovora, počevši od 16. travnja 1969. Drugi ugovor sklopljen je 10. studenoga 1998. kojim je nastavljena suradnja Grada Dubrovnika i predlagateljice u pogledu gospodarenja dubrovačkim fortifikacijskim sustavom. Nadalje navodi:
»Dodatak tom Ugovoru klasa: 372-01/09-01/99; urbroj: 2117/01-09-09-4 sklopljen je u 23. prosinca 2009. g, te ga je u ime grada potpisao sadašnji gradonačelnik na temelju prethodne suglasnosti Gradskog vijeća Grada Dubrovnika koje je, sukladno odredbama čl. 35. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i čl. 48. Zakona o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave jedino tijelo ovlašteno samostalno raspolagati nekretninama u vlasništvu grada.
Dodatak ugovoru je sklopljen na razdoblje od 10 g. te prestaje vrijediti u prosincu 2019.g.
Dodatkom ugovoru je potvrđeno da su prihodi od ulaznica na gradske zidine namjenski te se imaju koristiti isključivo za obnovu i održavanje gradskih zidina i drugih spomenika dubrovačke materijalne baštine te je među ugovornim stranama određena raspodjela sredstava ostvarenih od ulaznica na gradske zidine na način da prihodi pripadaju DPDS-u od kojih potom Društvo polovicu ustupa Gradu Dubrovniku.
Ovakva raspodjela sredstava predstavlja novinu u odnosu na sve prethodne ugovore budući je do tada Društvo prijatelja dubrovačke starine raspolagalo cjelokupnim prihodima ostvarenima od prodaje ulaznica na gradske zidine dok je ovim Dodatkom polovica tih sredstava pripala Gradu Dubrovniku.«
3.4. O odnosima s Gradom Dubrovnikom predlagateljica navodi:
»Do promjene je, međutim, nepunih godinu dana od potpisa Dodatka došlo na strani aktualnog gradonačelnika koji, očito nezadovoljan potpisanim, (iako je upravo on inicirao sklapanje Dodatka ovakvog sadržaja), počinje s kontinuiranim medijskim istupima u kojima najavljuje da će Gradskom vijeću Grada Dubrovnika predložiti raskid ugovora s Društvom prijatelja dubrovačke starine radi njegove navodne neusklađenosti sa zakonom s tim da su razlozi neusklađenosti varirali od jednog medijskog istupa do drugog pa je tako ugovor nekada bio protivan Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, nekada Zakonu o vlasništvu i ostalim stvarnim pravima, potom Zakonu o proračunu itd.
Unatoč najavama, Gradskom vijeću od strane gradonačelnika nikad nije predložen ni raskid ugovora niti pokretanje bilo kakvog sudskog postupka u svrhu utvrđenja ugovora ništavim što bi bili posve logični i legitimni pravni koraci u svrhu zaštite pravnih interesa Grada Dubrovnika kad bi zaista postojala neusklađenost ugovora sa važećom pravnom regulativom.
Upravo suprotno, Gradsko je vijeće uredno prihvaćalo i izglasavalo financijska izviješća predlagatelja sve do trenutka donošenja ovog zakona. Cjelokupna inicijativa za oslobođenje Grada Dubrovnika od ugovorom preuzetih obveza naspram Društva prijatelja dubrovačke starine od trenutka sklapanja posljednjeg Dodatka pa do danas potjecala je jedino i isključivo od gradonačelnika a Gradsko vijeće se o njegovim namjerama raskida ugovora s predlagateljem nikada nije niti očitovalo a kamoli ih podržalo i izglasalo.
Na taj je način, protivno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u odlučivanju o pravnom raspolaganju gradskom imovinom čija vrijednost prelazi milijun kuna u potpunosti zaobiđeno Gradsko vijeće koje je zapravo jedino tijelo zakonski ovlašteno u ime Grada Dubrovnika odlučivati o imovini tolike vrijednosti.
Tako se, zahvaljujući za njega povoljnoj političkoj konstelaciji, (jer aktualni gradonačelnik je pripadnik i čelnik lokalnog ogranka jedne od političkih stranaka vladajuće tzv. Kukuriku koalicije) gradonačelnik za pomoć u svrhu raskida ugovora protivno Ustavu i važećim zakonima u Republici Hrvatskoj umjesto Gradskom vijeću i nadležnom sudu odlučio obratiti tijelu izvršne vlasti – Ministarstvu kulture, u kojem funkciju ministrice trenutno obavlja gradonačelnikova stranačka kolegica.
Spor radi utvrđivanja građanskih prava i obveza, uzrokovan isključivo voljom aktualnog gradonačelnika za prijevremenim raskidom postojećeg Ugovora s ciljem prisvajanja cjelokupnih sredstava od prodaje ulaznica za gradske zidine tako nikada nije dobio priliku biti riješen pred nadležnim sudom.
Političko-stranačke veze sa Ministarstvom kulture u konačnici su, nakon četiri godine manje ili više uspješnih političkih i medijskih pritisaka, efikasno poslužile zacrtanom cilju – oslobođenju Grada Dubrovnika od valjano preuzetih ugovornih obveza naspram Društva prijatelja dubrovačke starine bez da o međusobnim pravima i obvezama pravorijek donese nadležni sud.
Epilog nastalog spora je upravo donošenje Zakona o izmjenama zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, točnije čl. 36. koji je, iako se formalno nalazi u prijelaznim i završnim odredbama, zapravo jedini i osnovni ratio ovih izmjena.
Naime, iako se kao nominalni razlog donošenja Zakona o izmjenama zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika navodi unaprjeđenje rada Zavoda za obnovu Dubrovnika, iz okolnosti koje su pratile donošenje i izglasavanje ovog Zakona u potpunosti je očito da je stvarni razlog donošenja Zakona isključivo omogućavanje punjenje gradskog proračuna Grada Dubrovnika nauštrb valjano preuzetih ugovornih obveza prema Društvu prijatelja dubrovačke starine.«
3.5. Zaključno ističe da »osporeni Zakon u svojim prijelaznim i završnim odredbama (čl. 36. Zakona) stoga sadrži potencijalno vrlo opasan pravni presedan, budući da isti sadržajno i formalno nalikuje izreci presude, s bitnom razlikom što presude u demokratski uređenim pravnim porecima uobičajeno ne donose tijela izvršne i zakonodavne vlasti, nego nadležni sudovi po zakonito provedenom postupku u kojemu je zajamčena kontrola sudskih odluka.«
Osim toga, ističe da je »pravi motiv zakonodavca za donošenje ovog Zakona upravo smanjenja obveze Republike Hrvatske u financiranju zaštite i očuvanja povijesno-kulturnih dobara starog dubrovačkog grada i otklanjanja posljedica potresa i zaštite od potresa, protivno čl. 52. Ustava Republike Hrvatske kao ustavnoj osnovi donošenja ovog Zakona (...)«. Navodi da su »ograničenja koja se nameću Društvu prijatelja dubrovačke starine čl. 36. osporenog Zakona, posve nepotrebna i nepodesna za ostvarivanje cilja i svrhe Zakona ... a također i nepotrebna i nepodesna za ostvarivanje cilja i svrhe zakona kako je propisan čl. 1. Zakona, te irelevantna sa stajališta rada i ovlasti Zavoda.«
3.6. Ističe i povredu prava na pristup sudu iz članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak, 14/02. i 1/06.) te se poziva i na stajališta Europskog suda za ljudska prava u predmetu Bulfracht Ltd protiv Hrvatske (presuda, 21. lipnja 2011., zahtjev br. 53261/08) jer smatra da joj je onemogućeno pokretanje bilo koje vrste postupka pred sudom u svrhu zaštite svojih prava. Posebno značajnim smatra predmet Stran Greek Rafineries i Stratis Andreadis protiv Grčke (presuda, 9. prosinca 1994., zahtjev br. 13427/87.).
Također smatra da je riječ o očitom miješanju zakonodavne vlasti u rad sudbene vlasti jer je u tijeku sudski spor između Grada Dubrovnika i predlagateljice u pogledu upisanog prava plodouživanja na dubrovačkim zidinama u korist predlagateljice (sudski spor pri Općinskom sudu u Dubrovniku broj: P-249/12., trenutno na Županijskom sudu u Dubrovniku povodom žalbe Grada Dubrovnika).
Ističe i da članak 36. ZI ZoSCD-a ima povratno djelovanje te je nesuglasan s člankom 90. stavkom 4. Ustava. Poziva se na odluku Ustavnog suda broj: U-I-323/2009 od 20. prosinca 2013. (»Narodne novine« broj 158/13.)
Zbog navedenih razloga, predlagateljica predlaže pokretanje postupka i ukidanje osporenog članka 36. ZI ZoSCD.
4. Na temelju članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02., u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), predlagateljica je predložila da Ustavni sud privremeno obustavi izvršenje svih mjera ili radnji koje bi mogle proizaći iz stupanja na snagu članka 36. ZI ZoSCD-a do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o prijedlogu za ocjenu suglasnosti s Ustavom. Taj prijedlog posebno obrazlaže:
»Naime, u čl. 36. st. 4., st. 5., st. 6., st. 7., st. 8., st. 9. zakonodavac je, nakon utvrđenja ništavosti ugovora, propisao odredbe postupovne naravi, sastavljene u formi izreke sudske presude i rješenja o ovrsi kojima je detaljno propisao postupak ovrhe nenovčane činidbe – oduzimanje posjeda gradskih zidina Društvu prijatelja dubrovačke starine i predaju istih u posjed Gradu Dubrovniku, naložio konfiskaciju zakonito stečene imovine Društva, odredio brisanje u zemljišnim knjigama zakonito upisanog prava plodouživanja, te odredio oduzimanje Društvu zakonito stečenih novčanih sredstava namijenjenih obnovi gradskih zidina odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava koja još nisu utrošena u tu svrhu i predaju istih Gradu Dubrovniku, i za to sve odredio paricijske rokove od 15 odnosno 30 dana od dana stupanja na snagu zakona.
Riječ je o ovršnim odredbama sui generis, skrojenima isključivo za potrebu provedbe čl. 36. st. 1 i 2 ovog Zakona čija bi eventualna provedba u praksi imala za posljedicu vrlo ozbiljne povrede Zakona o javnom bilježništvu, Ovršnog zakona, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Zakona o zemljišnim knjigama a sve to na štetu Društva ali i pravne sigurnosti općenito.
Primjerice, odredba čl. 36 st. 5 predviđa zapisnik o provedenim javnobilježničkim radnjama kao ovršnu ispravu što je u izravnoj suprotnosti sa čl. 54. st. 1 Zakona o javnom bilježništvu te javnog bilježnika koji bi na takvu ispravu protivno Zakonu o javnom bilježništvu stavio klauzulu ovršnosti zapravo obvezuje na nezakonito postupanje i povredu javnobilježničke dužnosti time što bez sudjelovanja obvezanika u sklapanju pravnog posla, a bez njegovoga izričitoga pristanka da se na temelju javnobilježničkog akta o tome pravnom poslu protiv njega može provesti ovrha, sastavi akt koji sukladno zakonu uopće nikada ne može postati ovršan.
Navedene odredbe, osim što su u suprotnosti sa gore navedenim zakonima u nomotehničkom su smislu manjkave i neodređene te kao takve ostavljaju otvorenom mogućnost arbitrarnog postupanja tijela zaduženih za njihovu provedbu što bi za Društvo moglo imati katastrofalne posljedice.«
Također navodi da predlagateljica trenutno ima sklopljen niz ugovora s građevinskim trgovačkim društvima glede izvođenja radova na obnovi dubrovačkih zidina i drugih vrijednosti spomenika kulture na dubrovačkom području u vrijednosti oko 25.000.00,00 kuna.
Kako se člankom 36. ZI ZoSCD-a predviđa zapljena sredstava s žiro-računa predlagateljice, to bi se dovelo u pitanje opstojnost predlagateljice kao i rad trgovačkih društava koja su u ugovornom odnosu s predlagateljicom, a glede izvođenja navedenih građevinskih radova. Stoga smatra da se radi o teškim i nepopravljivim posljedicama za predlagateljicu.
5. Nakon provedene rasprave, Ustavni sud zaključio je da razlozi zbog kojih predlagateljica predlaže pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 36. ZI ZoSCD-a otvaraju pravna pitanja kontrole korištenja imovine iz članka 52. Ustava, zakonodavne intervencije u sudske sporove, povratnog djelovanja zakona i sl., što je vremenski zahtjevno i pretpostavlja podrobno ispitivanje u svjetlu temeljnih ustavnih vrednota i zaštićenih ustavnih dobara.
Sukladno tome, Ustavni sud u ovom se rješenju ograničava na utvrđenje da bi učinci osporenog članka 36. ZI ZoSCD-a mogli imati utjecaja na način gospodarenja dubrovačkim zidinama, na rad predlagateljice i pravnih osoba s kojima je u ugovornom odnosu u vezi s ispunjavanjem svrhe radi koje je osnovana, što je uz prethodno navedeno, dostatan razlog za pokretanje postupka za ocjenu njezine suglasnosti s Ustavom. Ovim se rješenjem, međutim, ne prejudicira konačna odluka Ustavnog suda.
Sukladno navedenom, na temelju članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona riješeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja.
6. Članak 45. Ustavnog zakona glasi:
»Članak 45.
Ustavni sud može, do donošenja konačne odluke, privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom, odnosno zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice.«
Ustavni sud je, do donošenja svoje odluke o podnesenom prijedlogu, vodeći se načelom pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka, a radi sprječavanja mogućih posljedica koje bi u praksi mogle nastati zbog primjene članka 36. ZI ZoSCD-a, ocijenio potrebnim privremeno obustaviti izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se na temelju tog članka poduzimaju u praksi.
Pri izricanju ove privremene mjere, Ustavni sud uzeo je u obzir činjenicu da, na temelju članka 36. stavka 9. ZI ZoSCD-a, zapljena sredstava sa žiro-računa predlagateljice treba biti provedena do 5. ožujka 2014.
Slijedom navedenog, na temelju članka 45. Ustavnog zakona riješeno je kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
7. Točka III. izreke rješenja temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-I-897/2014
Zagreb, 4. ožujka 2014.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednica
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.

TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVI UGROŽENE SPOMENIČKE CJELINE DUBROVNIKA

(„Narodne novine", broj 33/89)

Član 8.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe člana 5. koja se primjenjuje od 1. siječnja 1989.
TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVI UGROŽENE SPOMENIČKE CJELINE DUBROVNIKA

(„Narodne novine", broj 128/99)

Članak 47.
Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora da utvrdi i izradi pročišćeni tekst Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika.

Članak 48.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OBNOVI UGROŽENE SPOMENIČKE CJELINE DUBROVNIKA

(„Narodne novine", broj 19/14 od 12.02.2014.)

Prijelazne i završne odredbe

Članak 35.
Zavod je dužan u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoj rad, poslovanje i opće akte s odredbama ovoga Zakona.
Osnivači Zavoda dužni su imenovati članove Upravnog vijeća Zavoda u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Imenovanjem članova Upravnog vijeća Zavoda prema ovome Zakonu prestaje mandat članovima Upravnog vijeća koji su imenovani sukladno Zakonu o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (»Narodne novine«, br. 21/86., 33/89., 26/93. i 128/99.).
Tijela i pravne osobe iz članka 16. ovoga Zakona dužna su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati svoje predstavnike u Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika.

Članak 36.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona upravljanje i gospodarenje dubrovačkim gradskim zidinama kao javnim dobrom u općoj upotrebi preuzima Grad Dubrovnik te prestaju sva prava trećih osoba koje su po bilo kojoj osnovi (ugovoru i dr.) koristile, upravljale ili gospodarile gradskim zidinama.
Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona bez pravnog učinka i ništetni su svi pravni poslovi sklopljeni u svrhu upravljanja, korištenja ili gospodarenja dubrovačkim gradskim zidinama.
Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ugovori o zakupu poslovnih prostora i površina na dubrovačkim gradskim zidinama koje je sklopilo Društvo prijatelja dubrovačke starine s trećim osobama, ostaju na snazi, s tim da u pravni položaj zakupodavca stupa Grad Dubrovnik.
Društvo prijatelja dubrovačke starine dužno je predati u posjed Gradu Dubrovniku gradske zidine odnosno sve nekretnine dubrovačkog fortifikacijskog sustava koje koristi i kojima upravlja, a koje nekretnine su u vlasništvu Grada Dubrovnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, s cjelokupnom dokumentacijom.
Ako Društvo prijatelja dubrovačke starine ne preda u posjed Gradu Dubrovniku nekretnine iz stavka 4. ovoga članka u propisanom roku, Grad Dubrovnik zatražit će od javnog bilježnika da pozove Društvo prijatelja dubrovačke starine na predaju posjeda. Ako Društvo prijatelja dubrovačke starine i po pozivu javnog bilježnika ne preda posjed nekretnina, javni bilježnik će sastaviti zapisnik u formi javnobilježničkog akta u kojem će utvrditi da je Društvo prijatelja dubrovačke starine pozvano na predaju posjeda gradskih zidina, odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava sukladno ovome Zakonu, te da je odbilo predati njihov posjed Gradu Dubrovniku.
Zapisnik sastavljen po javnom bilježniku iz stavka 5. ovoga članka je ovršna isprava u smislu propisa kojim se uređuje ovrha.
Na temelju zapisnika iz stavka 5. ovoga članka Grad Dubrovnik zatražit će pred nadležnim sudom protiv Društva prijatelja dubrovačke starine ovrhu radi predaje u posjed gradskih zidina, odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava iz stavka 4. ovoga članka. Ovršni postupak je hitan.
Zemljišnoknjižni sud će po službenoj dužnosti izvršiti brisanje uknjižbe prava plodouživanja u korist Društva prijatelja dubrovačke starine, Dubrovnik, Gundulićeva poljana br. 2., upisanom na teret k.č.br. 2642/1, zemljišnoknjižno tijelo VI., zk.ul. 43, k.o. Dubrovnik.
Društvo prijatelja dubrovačke starine dužno je predati Gradu Dubrovniku i novčana sredstva namijenjena za obnovu gradskih zidina odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava iz stavka 4. ovoga članka, a koja još nisu utrošena u tu svrhu, a sve to u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 37.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.