Akcijski plan UNESCO
Akcijski plan UNESCO

DUBROVNIK RANJENI GRAD

Zahvaljujuci svome prosperitetu koji je koincidirao s prosperitetom Venecije, Dubrovnik je svoje ulice i trgove opremio vrijednim zdanjima: crkvama, samostanima i palačama. Njegova urbana perspektiva izuzetne ljepote, baš kao i samo mjesto koje na veličanstven način komunicira s morem, opravdavaju upis u Listu svjetske baštine, potom i u Listu ugrožene baštine u prosincu 1991. godine.


Vjeran svojoj misiji, UNESCO se angažirao na primjeni Konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Potvrdio je svoju podršku i vlastitom nazočnošcu, pomažući lokalnim i državnim vlastima pri ustanovljenju i provodenju interventnih mjera za očuvanje spomeničke baštine Grada.

U suradnji s državnim i lokalnim ustanovama uključenim u obnovu Dubrovnika, UNESCO je pripremio plan zaštite spomeničke baštine Dubrovnika oštećene u ratu 1991. i 1992. godine.

Danas UNESCO poziva međunarodnu zajednicu na zajedničko ispunjenje važne zadaće obnove drevnog Dubrovnika kako bi mu se vratio izgled koji su mu dali njegovi graditelji i umjetnici.

OBNOVA GRADA UNUTAR ZIDINA - PLAN AKCIJE

Dubrovnik je grad-spomenik čije graditeljsko i urbano bogatstvo svjedoći o postojanju snažne trgovačke i kulturne zajednice kroz stoljeća. Zastupljeni su svi stilovi od VI. do XIX. stoljeca. Spomeničkom identitetu grada doprinose i brojne umjetnine smještene vecim dijelom u unutrašnjosti crkava i muzeja, te ostale koje krase javne prostore. Crkvene riznice, rukopisi, arhivi i knjige iz cijelog svijeta, kao i likovno naslijeđe, svjedoci su djelatnosti mediteranskog svijeta koje su se stolječima razvijale u jednoj kozmopolitski organiziranoj sredini. Zahvaljujući tom kulturnom bogatstvu, današnji Dubrovnik je jedno od najprivlačnijih kulturnih i turističkih središta na svijetu.

Ove činjenice naglašavaju problematiku fizicke opstojnosti Grada i zahtijevaju da se razmotre suvremeni načini očuvanja i obnove uz poštivanje autentičnosti i integriteta spomeničke baštine, vodeći računa o:

  • organizaciji povijesnog urbanog prostora,
  • konstrukcijama,
  • građevnim materijalima.

Upisan u svjetsku baštinu 1979. godine, Dubrovnik, koji nikada ranije nije prošao kroz slična iskušenja, uvršten je u prosincu 1991.g. u Listu ugrožene svjetske baštine, što je neposredna posljedica rata koji je u Hrvatskoj započeo u srpnju 1991.godine.

Smješten u zoni visoke seizmičnosti, Dubrovnik još nije sanirao štete od potresa 1979. godine kad se morao suočiti s posljedicama intenzivnih bombardiranja.

Detaljnom evidencijom izradenom u gradu unutar zidina nakon bombardiranja, ustanovljene su dvije osnovne vrste oštećenja:
  • konstruktivna, na samoj konstrukciji,
  • površinska, na materijalima, arhitektonskim i dekorativnim elementima.

Štete na javnim, privatnim i vjerskim objektima, skulpturama i arhitektonskim elementima, javnim površinama i zidinama, mogu se pripisati minobacackim granatama i gelerima, dok su zapaljive bombe uništile sedam palaca i dvije kuce.

Program obnove oštecenih kulturnih dobara predstavlja za Hrvatsku zahvat najvece važnosti koji se ne može ostvariti bez sudjelovanja medunarodne zajednice.

Hrvatske institucije ukljucene u realizaciju radova na obnovi identificirat ce zajedno s UNESCO-m potencijalne donatore i nacin njihova sudjelovanja u obnovi.

Plan akcije mora zadovoljiti sljedeće ciljeve:

  • identifikacija, zaštita, očuvanje i prezentacija kulturnih dobara oštećenih u bombardiranjima 1991. i 1992. godine u okvirima grada kakvi su određeni njegovim upisom u Listu svjetske baštine;
  • osiguranje kadrova institucija i organizacija koje su na lokalnoj, gradskoj, regionalnoj i državnoj razini ukljucene u program, i to putem odgovarajuceg strucnog usavršavanja;
  • identifikacija, izrada i promocija projekata obnove i strategije ocuvanja i prezentacije starog grada;
  • sigurnost da ce se razlicite djelatnosti vezane uz obnovu kulturnih dobara odvijati u najboljim uvjetima i uz poštivanje nacela i metodologije obnove, kako bi se sacuvao jedinstven sklop gradskog tkiva;
  • sudjelovanje nacionalne i medunarodne zajednice u razlicitim poslovima;
senzibilizacija odgovornih osoba i javnog mišljenja opcenito u svrhu aktivnijeg ukljucivanja nacionalne i medunarodne zajednice u obnovu - kroz novcane priloge, usluge i opremu.
KULTURNA DOBRA OŠTEČENA U NAPADIMA 1991. i 1992. GODINE

Redoslijed prioriteta:
JAVNE I PRIVATNE ZGRADE

Spaljene palače i kuće:

Palača-Od Sigurate 1 (Palača Festivala)

I

Palača-Od Sigurate 2

I

Palača Martinušic-Sv.Josipa 1

I

Palača-Od Puća 11

I

Palača-Od Puća 16

I

Palača Sorkočevic-Miha Pracata 6

I

Palača Đordic-Maineri -Široka 5

I

Kuća-Zlataričeva 9

I

Kuća-Između polača 5

I

Oštečene palače i kuće

Palaća Sponza- Placa

I

Knežev dvor - Prid Dvorom

I

Palača Stay - Između Polača 9-11

I

Palača Gučetic - Buničeva poljana 6

I

Palača-Miha Pracata 11

I

Palača-Miha Pracata 3

I

Kuća Bošković - Boškoviceva 3

II

Kuća-Boškoviceva 1

II

Kuća-Boškoviceva 2

II

Kuća-Dropceva 6

II

Kuća-Široka 4

II

Kuća-Od Rupa 7

II

Kuća-Dropčeva 2

II

Gradski zvonik

I

Krovovi kuća u starom gradu

I

Pročelja kuća na Stradunu

I

VJERSKI OBJEKTI

Franjevački samostan

I

Dominikanski samostan

I

Crkva sv.Vlaha

I

Crkva Sigurata

I

Katedrala

I

Samostan sv.Klare

I

Samostan sv.Marije s crkvom

II

Crkva sv.Josipa

II

Sinagoga

II

Crkva sv.Spasa

III

Crkva sv.Roka

III

Pravoslavna crkva

III

Kapela palače Đordic-Maineri

III

ULICE - TRGOVI - SKALINI - FONTANE

Stradun

I

Skalini Uz Jezuite

I

Fontane

Velika Onofrijeva fontana

I

Amerlingova fontana

I

Ulice u starom gradu

Žudioska/Dropceva/Vetraniceva/Hanibala Lucica/Petilovrijenci/Od  Sigurate/Prijeko/Peline/Široka/ Božidareviceva/Miha Pracata/Od  Puca/Strossmayerova/Za Rokom/Stayeva

II

Trgovi

Poljana Marina Držica/Polj. Ivana Gundulica/Ribarnica/Ponta

II

ZIDINE - VRATA - MOSTOVI

Most od Pila

I

Vrata od Pila - Kip sv.Vlaha

I

Vrata od Pila (ugaona kula)

I

Bastion Pile

I

Bastion sv.Petar (Mrtvo zvono)

I

Tvrdava Bokar

I

Tvrdava Minceta

I

Kula od Ploca

I

Kula Kalarinja

I

Kula sv.Dominika (predzide)

I

Kula sv.Frana

I

Kula Drezvenik

I

Kula Puncjela

I

Plašt zida izmedu ugaone kule Vratiju od Pila i Kule Puncjela

II

Plašt zida izmedu Kule sv.Jakov i Kule Drezvenik

II

Plašt zida izmedu Kule sv.Barbara i Kule sv.Lucija

II

Hodnik uz Kulu Puncjela

II